Nakon sinoćnje utakmice u Parizu, a u kontekstu viđenog s Dancima, te u prvom dvoboju s Francuzima, dobili smo vjerodostojnu potvrdu viših razina kvalitete hrvatske reprezentacije! Suprotno negativnom stavu kojeg je izbornik Dalić imao prema Ligi nacija, sada možemo sa sigurnošću reći da će ovaj žestoki lipanjski turnus biti prekretnica u općem raspoloženju Vatrenih i zahtjevnog okruženja.
Saniranje deficita
Poglavito u kontekstu samopouzdanja i pogotovo u Dalićevoj ideji kako Hrvatska treba igrati. Jer jučerašnja “kopija” Kopenhagena u kvaliteti igre, taktičke discipline i lepršavosti ideja, a protiv najjačeg mogućeg suparnika, znači da je reprezentacija pronašla “svoj element”.
Zlatko Dalić nije puno mijenjao momčad i to samo potvrđuje da smo na tragu onog što se želi “ponavljati”. Formacija 4-3-3 pokazala se u praksi kao ono što se teorijski traži pred svaku utakmicu - kompaktna, čvrsta u duelu, taktički maksimalno disciplinirana, borbena i, što je najvažnije jer nas je to razlikovalo od Francuske, s idejom u igri. Nema dvojbe da Didier Deschamps ima tri momčadi na raspolaganju, ali uvjerljiv je dojam da francuski izbornik i njegovi izabranici imaju veliki deficit kreativnosti. Svi su mu igrači fizički impresivni, moćni, ali kada imaju pred sobom postavljenu obranu, koja je sastavljena od tehnički potkovanih igrača, Tricolori nemaju rješenja kako probiti defenzivni blok. U ovom dvoboju Hrvatska je bila ta koja je igrala kao Francuska u Moskvi 2018. Čvrsti blok, kontrola suparnika da mu se uskrate ubacivanja između linija, a onda po oduzetoj lopti vrhunska kombinatorika za izlaz i pritiska i visokog presinga. Ono što nismo imali kao Francuzi u “onom” finalu, to je brzina prednje linije da se pobjegne u kontru. No, povratkom Perišića i taj deficit bi mogao biti saniran.
Zlatko Dalić je pozicioniranjem Marija Pašalića na desnom krilu (uvjetno rečeno) vjerojatno pronašao onog džokera koji će doprinijeti dominaciji srednjeg reda. Nije sporno da su Brozović - Modrić - Kovačić izvanredni i mogu se nametnuti svakoj veznoj liniji na svijetu. S Pašalićem ona dobiva četvrtog suradnika koji taktički izvrsno doprinosi defenzivnom bloku, a onda se brzo otvara u prostoru i nudi kao rješenje. Sve to doprinosi neravnoteži suparničke postave i olakšava drugim našim igračima da se visoko dignu i doprinesu kontroli lopte. Kad je ona u nogama Hrvatske, nikome nije lako doći do nje, a pogotovo ne nametnuti svoj ritam.
S riječi na djela
Potvrda izvanrednosti stoperskog tandema pojačana je i izvrsnim doprinosom Stanišića i Juranovića. Potonji je odigrao četiri utakmice i dojam je da što je više igrao, to je bio i bolji...
Sve u svemu, velika pobjeda, kao potvrda možda najznačajnijeg trenutka u ovoj godini. Poraz od Austrije u Osijeku pokazuje se kao nešto najbolje što se moglo dogoditi Hrvatskoj da bi se resetirala i konačno s riječi o velikim potencijalima krenula na djela. Nakon ovog lipnja horizonti Katara sasvim drugačije, vedrije, izgledaju!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....