
U Firenci se tih dana na ljubičastim prsima "furao" Nintendo, Zamorano je, pak, na dresu "nerazzurra" vršio matematičke operacije (1+8), a kultna družina iz Parme sa žuto-plavim se prugama u dva navrata prošetala do Kupa Uefa. Vizualne asocijacije ekspresno nas lansiraju na Apeninski poluotok, a vremenski stroj je namješten na devedesete godine prošlog stoljeća. Na antologijsku eru talijanskog nogometa i doba koje je, paralelno, začinjeno sa šest osvajača Zlatne lopte iz Serie A (Matthäus, Van Basten, Baggio, Weah, Ronaldo i Zidane), dok su talijanski klubovi preskočili sudjelovanje u samo dva (od deset) finala Lige prvaka 90-ih godina, zbog čega ta era za mnoge definira nogometnu romantiku.
Na elitnu razinu tamošnjeg nogometa potpis su tada stavljale i renomirane hrvatske karike, a u toj su karavani, primjerice, bili Boban, Bokšić, Stanić, Jarni, Vlaović i Tudor. Tri desetljeća kasnije - nakon što su u ropotarnicu povijesti pospremljeni kultni dresovi sa širokim rukavima do laktova i upečatljivim sponzorima - na "čizmi" se nazire "novi val". Postaju li "dvadesete" u Italiji, zapravo, "nove devedesete"? Je li Italija ponovno obećana zemlja za "vatrene"?
Hrvatski "osmerac"
Nakon što je Milan Badelj na isteku prošle godine postao hrvatski rekorder prema broju nastupa u prvom razredu talijanskog nogometa (ukupno 273 nastupa), a Mario Pašalić se, također, u svježe završenoj sezoni okitio etiketom najboljeg hrvatskog strijelca u povijesti Serie A (ukupno 52 pogotka), Talijani su u ovoj ljetnoj tržnici već odabrali - hrvatsku nišu. Petar Sučić probio je led potpisom za Inter, Martina Baturinu formalnosti dijele od Coma, a prema svemu sudeći, i Luku Modrića od Milana, dok je Atalanta u Ivanu Juriću ugledala Gasperinijeva nasljednika i Juventus je Igoru Tudoru otkinuo prefiks "vršitelja dužnosti" i promovirao ga u trenera.
U ligi će ih - prema važećim ugovorima za iduću sezonu - dočekati hrvatski "osmerac": Mario Pašalić, Marin Pongračić, Nikola Vlašić, Martin Erlić, Nikola Moro, Ivan Smolčić, Toma Bašić i Adrian Šemper. Zbrojimo li ostale sudionike, suma se penje do 13 hrvatskih predstavnika u talijanskim klubovima u idućoj kampanji, od čega ćemo trojicu imati i u elitnom europskom natjecanju (Sučić s Interom, Jurić s Atalantom i Tudor s Juventusom). Sve hrvatske karike, pritom, članovi su klubova koji su završili među prvih 11 na ljestvici u protekloj sezoni, a na to, "posljednje" mjesto smjestili su se Vlašić i Sosa s Torinom, dok su Smolčić i (Baturinin budući) Como završili deseti.
U ligi ove sezone egzistirali su Domagoj Bradarić i Borna Sosa, koji će, barem prema trenutačnim pravnim crticama, od idućeg mjeseca biti ponovno članovi Salernitane i Ajaxa, matičnih klubova, iako Verona i Torino, u kojima su odradili sezonu na posudbi, imaju pravo otkupa njihovih ugovora. Bašić, pak, ove sezone nije upisao niti jedan nastup za Lazio, zbog čega se nazire i njihov rastanak. Novi prvoligaš je Pisa čiji je vratar Adrian Šemper, a član mlade momčadi još jednog novaka, Sassuola, je Borna Knezović.
Iako je Napoli u fotofinišu prvenstva postao najnoviji kralj talijanskog nogometa, jasno je da će "vatreni" na terenu, ali i bivši "vatreni" na klupama diktirati novu utrku za Scudetto. Na originalnom popisu Zlatka Dalića za akcije protiv Gibraltara i Češke bilo je 14 igrača koji su u prethodnim mjesecima taložili iskustvo u jednoj od liga "Petice".
Najviše ih je doletjelo iz Bundeslige, petorica (Stanišić, Juranović, Majer, Jakić i Kramarić), dok su iz Serie A stigli Mario Pašalić, Pongračić i Moro. Na iduće okupljanje, u rujnu, zadnja bi se brojka, minimalno, trebala udvostručiti. Naime, osim što su Baturina i Modrić već jednom nogom na novim, talijanskim adresama, hrvatski su nogometaši proteklih mjeseci, barem prema tržišnim šuškanjima, bili primamljiva "roba" za tamošnje klubove. Jedno od njih, pak, spajalo je Juventus i Josipa Šutala, koji je u Ajaxu odradio kvalitetnu sezonu, ali ju on i "kopljanici" nisu uspjeli potkrijepiti naslovom prvaka. Sa "starom damom", ali i povratkom u Italiju, povezivao se i Ivan Perišić, kojega sele u Barcelonu.
Sučićev debi
Zlatne 90-e talijanskog nogometa, doduše, zamijenjene su sušnim godinama. Na novog europskog prvaka Talijani čekaju 15 godina, od trijumfa Intera protiv Bayerna 2010., a od te su se bitke Juve i Inter po dvaput pojavljivali za završnoj stepenici, ali sva četiri puta su ostali bez "kante". Uefini podaci, pak, otkrivaju da je prema petogodišnjem koeficijentu - odnosno prema bodovima prikupljenima u europskim natjecanjima u prijašnjih pet sezona - samo Engleska ispred Italije, dok im u leđa gledaju Španjolci, Nijemci i Francuzi.
Najnovija epizoda s Hrvatima u talijanskim klubovima, prema informacijama tamošnjih medija, otvara se već u noći s utorka na srijede (18. lipnja) u Pasadeni, u tri sata, kada će Inter odigrati prvu utakmicu na Svjetskom klupskom prvenstvu protiv meksičkog Monterreya, a Gazzetta dello Sport tvrdi da će Christian Chivu, novi trener Intera, u udarnu postavu instalirati Petra Sučića. Dojučerašnji as "modrih" pojavljuje se u prvoj sceni nove ere Hrvata u Italiji, mogu li se reprizirati kadrovi s kraja prošlog stoljeća?
Komentari (0)