Najveći njemački bulevarski list Bild je u ponedjeljak (4.1.) objavio članak pod naslovom: „Ovako je Merkel kočila nabavu cjepiva“. U tekstu se tvrdi da je ministar zdravstva Jens Spahn u lipnju htio postići dogovor s kolegama iz Francuske, Italije i Nizozemske, kako bi kod proizvođača cjepiva AstraZeneca naručili 400 milijuna doza, ali da ga je Angela Merkel zaustavila, piše Deutsche Welle.
Njemačka kancelarka navodno nije htjela da joj prigovaraju kako bez dogovora s ostalim članicama Europske unije nabavlja cjepivo. Ona se založila za rješenje Europske komisije koje je obuhvatilo svih 27 članica EU.
Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert je to u ponedjeljak načelno potvrdio: „Svjesno smo tražili zajednički europski pristup s partnerima.“ On je rekao da vlada stoji iza takvog pristupa. No Seibert ne vidi nikakvo kočenje nadležnog ministra. Ipak je rekao da su opravdani i nestrpljenje i mnoga pitanja koja su iskrsnula.
EU nije radio efikasno
Navodno je Europska unija s vodećim proizvođačem BioNTech iz Mainza sklopila ugovor tek sredinom studenoga, dok su Amerikanci već u srpnju naručili 600 milijuna doza. Ugur Sahin, šef firme BioNTech, je za tjednik Spiegel rekao da ga je začudilo oklijevanje Bruxellesa pri naručivanju cjepiva.
Prema medijskim izvještajima, istočnoeuropske zemlje i Francuska bile su suzdržane prema cjepivu njemačkog proizvođača, između ostalog i zbog visoke cijene. Socijaldemokrati (SPD), kao koalicijski partner demokršćana (CDU/CSU) u njemačkoj vladi, već su kritizirali sporost procesa.
Glavni tajnik SPD-a Lars Klingbeil je za prvi program njemačke televizije ARD rekao da je ispravno to što se pronašlo „europsko rješenje“, ali je rekao i da „Europa ne mora značiti sporost“. Još je dodao: „To ne može tako, da zemlja u kojoj se istraživanjem došlo do cjepiva na kraju ostane bez dovoljno doza.“
U Njemačkoj tek 1,3 milijuna doza
Bild navodi da je Njemačka od francuskog koncerna Sanofi još u rujnu naručila 300 milijuna doza, ali da koncern izgleda može isporučiti cjepivo tek krajem 2021. Je li Njemačka sve stavila na pogrešnu kartu? Je li to razlog za početnu sporost cijepljenja u Njemačkoj?
Činjenica je da su savezne pokrajine dobile 1,3 milijuna doza i da je najavljeno da će sredinom siječnja dobiti još 600.000 doza. Prvo će biti cijepljeni ljudi u staračkim domovima i svi stariji od 80 godina, ali i njegovatelji i ugroženo osoblje bolnica. Ministar Spahn inzistira na tome da Europska agencija za lijekove već ovoga tjedna odobri još dvije vrste cjepiva.
Činjenica je da se cijepljenje odvija brže u zemljama kao što su Velika Britanija, Izrael ili Sjedinjene Američke Države. U Velikoj Britaniji se od ponedjeljka primjenjuje i takozvano „oksfordsko cjepivo“.
Ministar Spahn, prema medijskim izveštajima, preispituje načine ubrzavanja cijepljenja u Njemačkoj. Na primjer, Institut Robert Koch trebao bi provjeriti mogućnost da se poveća vremenski razmak između primanja prve i druge doze, da bi se prvo cijepljenje obavilo kod što više ljudi. Za sada je razmak najviše 42 dana.
Također, iz jedne bočice bi se možda moglo dobiti šest, a ne samo pet cjepiva kao do sada - jer izgleda da su bočice doista prepunjene. Sve to pokazuje zabrinutost političara zbog sporog početka cijepljenja u zemlji.
Centri za cijepljenje u više pokrajina
Od ponedjeljka su u više njemačkih pokrajina počeli s radom centri za cijepljenje. Ukupno ih je 440. Oni centri koji već neko vrijeme rade - recimo u Berlinu - izvještavaju o sporom početku.
U berlinskoj četvrti Treptow se prije Nove godine za cijepljenje otvorio višenamjenski centar Arena. Potom je zatvoren preko novogodišnjih praznika, a sada se opet otvara. U njemu je 80 kabina za cijepljenje, ali je u ponedjeljak ondje cijepljeno vrlo malo ljudi. I to je znak da ljudi u Njemačkoj nisu sigurni na koji se način odvija cijepljenje.
Osim toga, njemačke pokrajine postupaju različito. Dok se u nekima ugrožene grupe, kao što su građani stariji od 80 godina, aktivno pozivaju na cijepljenje, druge pokrajine uvele su internetsku stranicu i telefonski broj na koji se prijavljuje. I često je nemoguće doći na red.
Čudi i činjenica da spremnost za cijepljenje nije posebno velika, naročito među suradnicima medicinskih ustanova. Jedna studija Njemačkog interdisciplinarnog udruženja intenzivne i urgentne medicine utvrdila je da se polovica njegovatelja i četvrtina liječnika trenutno ne žele cijepiti. Razlog je prije svega strah od dugoročnih posljedica. Tu ne pomaže ni stalno ponavljanje ministra Spahna da je cijepljenje „put za izlazak iz pandemije“, piše Deutsche Welle.