Eto, još jedna misija uspješno završena, Zlatko Dalić još je jednom, peti put, odveo hrvatsku reprezentaciju na veliko natjecanje. Da, to je postao naš standard, iako nipošto plasman na SP ne treba uzimati zdravo za gotovo. Pitajte Talijane, pa i Šveđane, Turke, Srbe...
Da, imala je Hrvatska najlakšu kvalifikacijsku skupinu u povijesti, iako gostovanje na Farskim Otocima nikome ne bi – i nije – bila šetnja, a jedan jedini kiks protiv ozbiljnog suparnika kao što je Češka već bi odnio prvo mjesto i gurnuo nas u neizvjesnost doigravanja.
Ali nije ga bilo, Vatreni su put do Amerike odradili besprijekorno, samo Engleska i Norveška u ovim su kvalifikacijama bili uvjerljiviji, s maksimalnim brojem bodova, dok su sa samo dva ispuštena boda, poput Hrvatske, završile Španjolska i Francuska.
Dok su više od hrvatskih 26 golova postigli samo nestvarna Norveška (37), Belgija (29) i Nizozemska (27). Ajde, da budemo do kraja pošteni, polufinalisti Lige nacija odigrali su dvije utakmice manje u skupini pa više od prosjeka Vatrenih (3,25 golova po susretu) imaju i Španjolska (3,8) i Portugal (3,33). Ali to je to!
- Mi smo imali granitnu obranu do sada. Sada je bilo dosta kikseva, grešaka, tu nismo bili dobri. Moramo još popraviti igru, posebno u napadu, zabijati više golova, biti kompaktniji - rekao je Zlatko Dalić pa dodao o selekciji za SP sljedeće godine:
- Ima još sedam mjeseci, biramo igrače, biramo najbolje. Gledat ćemo, tražit ćemo, na dečkima je da se izbore. Moro i Vlašić su bili dobri, igrači se nameću dobrim igrama. Kostur se zna, to su ti senatori, oko njih se gradi momčad. Meni je žao da s nama nisu Luka Sučić, Majer i Baturina, moram proći razgovor s njima, obići ćemo sve igrače, nitko neće biti zakinut ni zapostavljen.
Dalić je, dakle, kvalifikacije završio s 22 boda od 24 moguća, što je rekordnih 91,7 posto. Dosadašnji je rekord bio iz ciklusa za Euro 2008. godine kad je ekipa predvođena izbornikom Slavenom Bilićem osvojila 80,6 posto bodova. Tada se igralo znatno više, radilo se o 12 nastupa, devet pobjeda, dva remija i jednom porazu, u Skoplju od Sjeverne Makedonije u danu kad smo, zbog poklapanja drugih rezultata na poluvremenu, kod 0:0, doznali da smo osigurali Euro.
Najbolji rezultat za Svjetsko prvenstvo je za 2006. godinu, u deset utakmica sedam pobjeda i tri neodlučena, to je 80 posto bodova. Da nije bilo neočekivanog poskliznuća na Malti (1:1) ili da Bugari u Zagrebu nisu naše vodstvo 2:0 uspjeli pretvoriti u 2:2 ili da su nam trebali bodovi u završnom susretu s Mađarima (0:0), vjerojatno bi taj ciklus stajao iznad svih. Izbornik je bio Zlatko Kranjčar. Nakon 20 godina i tih kvalifikacija Hrvatska je prvi put teoretski potvrdila plasman kolo prije kraja, a to je ujedno i posljednji slučaj kad nije imala poraz. Do aktualne utrke za mjesto na američkom kontinentu.
Dalić je najbolji domet po postocima osvojenih bodova imao u kvalifikacijama za Katar 2022. godine: 76,7 posto. Radilo se o sedam pobjeda, dva neodlučena ishoda i jednom porazu, taj rezultat je do ovih kvalifikacija bio dioba trećeg mjesta hrvatske ljestvice svih vremena s prvim službenim izlaskom u međunarodnu arenu za Euro 1996. godine.
Najlošiji skor s kojim smo se plasirali na veliko natjecanje bilo je Svjetsko prvenstvo 2014. godine, otišli smo u Brazil nakon doigravanja s Islandom sa svega 56,7 posto bodova.
Ali ne samo da je ostvario rekordan učinak u kvalifikacijama nego je Zlatko Dalić zaključio i treću najuspješniju godinu u povijesti hrvatske reprezentacije! Naime, od 1994., kada su Vatreni ušli u Uefina natjecanja, samo su dvaput bili uspješniji nego ove, za reprezentaciju zaključene 2025.
S osam pobjeda, jednim remijem (Češka) i jednim porazom (Francuska na jedanaesterce) Hrvatska je ove godine osvojila 83,3 posto mogućih bodova. Uspješnije su bile samo dvije Bilićeve godine, pri čemu je na vrhu zapravo rezultatski najtužnija godina hrvatske reprezentacije, jedina kad je propustila SP. Te 2010., dok su najbolji lovili Zlatnu Božicu u Južnoafričkoj Republici, Hrvatska je u četiri kvalifikacijske i šest prijateljskih utakmica ostvarila sedam pobjeda (Belgija, Austrija, Norveška...) i tri remija (Estonija, Slovačka, Grčka) te okončala jedinu godinu u eri Vatrenih bez poraza. A jedina druga godina kad su hrvatski navijači samo na TV-u gledali veliko natjecanje, 2000., bila je druga najlošija u povijesti!
Bilić je bio uspješniji od Dalića i 2007. s devet pobjeda, remijem i porazom, a rezultatski najneuspješnija godina u povijesti hrvatske reprezentacije bila je Dalićeva 2020., kada se zbog pandemije koronavirusa nije igralo do rujna, a tada je krenula Liga nacija pa su naši u dva i pol mjeseca igrali po dvaput s Francuskom, Portugalom i Švedskom, te prijateljske sa Švicarskom i Turskom.
Učinak hrvatske reprezentacije po godinama
- 2010. godine (Bilić) 10 7 3 0 - 90 posto
- 2007. godine (Bilić) 11 9 1 1 - 84,8 posto
- 2025. godine (Dalić) 10 8 1 1 - 83,3 posto
- 2009. godine (Bilić) 9 7 1 1 - 81,5 posto
- 2016. godine (Čačić i Dalić) 13 9 3 1 - 76,9 posto
- 1998. godine (Blažević) 14 10 0 4 - 71,4 posto
- 1996. godine (Blažević) 14 9 3 2 - 71,4 posto
- 2022. godine (Dalić) 16 10 4 2 - 70,8 posto
- 2015. godine (Čačić) 8 5 2 1 - 70,8 posto
- 1994. godine (Blažević) 8 5 2 1 - 70,8 posto
- 2003. godine (Barić) 12 7 3 2 - 66,7 posto
- 2001. godine (Jozić) 11 6 4 1 - 66,7 posto
- 2019. godine (Dalić) 10 6 2 2 - 66,7 posto
- 1995. godine (Blažević) 7 4 2 1 - 66,7 posto
- 2014. godine (Kovač i Čačić) 12 7 2 3 - 63,9 posto
- 2011. godine (Bilić) 11 6 3 2 - 63,6 posto
- 2023. godine (Dalić) 10 6 1 3 - 63,3 posto
- 2005. godine (Kranjčar) 10 5 4 1 - 63,3 posto
- 2018. godine (Dalić) 17 10 2 5 - 62,7 posto
- 2008. godine (Bilić) 13 7 3 3 - 61,5 posto
- 2021. godine (Dalić) 16 8 4 4 - 58,3 posto
- 2004. godine (Barić i Kranjčar) 13 6 4 3 - 56,4 posto
- 2006. godine (Kranjčar i Bilić) 15 7 4 4 - 55,6 posto
- 2013. godine (Štimac i Kovač) 12 6 2 4 - 55,6 posto
- 2012. godine (Bilić i Štimac) 11 5 3 3 - 54,5 posto
- 1997. godine (Blažević) 10 4 4 2 - 53,3 posto
- 2024. godine (Dalić) 13 5 5 3 - 51,3 posto
- 2002. godine (Jozić i Barić) 11 4 4 3 - 48,5 posto
- 2017. godine (Čačić i Dalić) 12 5 2 5 - 47,2 posto
- 1999. godine (Blažević) 13 3 6 4 - 38,5 posto
- 2000. godine (Blažević) 7 1 5 1 - 38,1 posto
- 2020. godine (Dalić) 8 2 1 5 - 29,2 posto
*debelim slovima označene su godine kad je Hrvatska osvajala velike medalje










Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....