Iako su ovo po (ne)kvaliteti suparnika u skupini bile najlakše kvalifikacije od svih 14 koje je Hrvatska igrala od onih debitantskih za Europsko prvenstvo 1996. godine u Engleskoj, na što je utjecao i novi format Svjetskog prvenstva s čak 48 sudionika, jedna rečenica kapetana Hrvatske Luka Modrića bila je vrlo zanimljiva. Poslije pobjede 3:1 u Rijeci nad Farskim Otocima i matematički potvrđenog plasmana na Mundijal u Americi, Kanadi i Meksiku, Modrić je kazao:

- Mi plasman na Svjetsko prvenstvo uzimamo kao nešto normalno, međutim to je velika stvar koju trebamo više cijeniti i koja nije normalna.

U trenutku euforije i slavlja i s pozadinom bronce iz Katara i srebra iz Rusije, mnogi su skloni reći da je sve to bila “lagana šetnja”, ali baš je otpor Farskih Otoka, otočne državice koja ima manje stanovnika od područja Grada Velike Gorice, pokazao koliko je nogomet došao na razinu da i najmanji mogu parirati najvećima. Farani su poveli, na poluvremenu održali neodlučenih 1:1 i Hrvatska je tek u drugom poluvremenu s dva gola riješila pitanje pobjednika. Stoga su Modrićeve riječi na vrlo čvrstim temeljima i koliko je tih 14 od 16 uspješno prođenih kvalifikacija od 1996. naovamo senzacionalno dobar rezultat, toga nogometna Hrvatska često nije ni svjesna.

I Nijemci na dobrom putu

Samo dvaput u razdoblju od 31 godine otkako se počela boriti za dva najznačajnija završna turnira nije ostvaren cilj. Prvi put je to bilo u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2000. godine koje je igrano u Belgiji i Nizozemskoj. Nakon što je odveo reprezentaciju na povijesni Euro u Engleskoj i osvojio treće mjesto na SP-u 1998. u Francuskoj, izbornik Miroslav Ćiro Blažević nije se uspio plasirati na svoj treći uzastopni turnir. Odlučujuća je bila legendarna utakmica s tadašnjom SR Jugoslavijom koju su tvorile Srbija i Crna Gora, koja je 9. listopada 1999. završila 2:2. Remi je bio jednak porazu jer su SR Jugoslavija i Irska završile ispred u skupini 8 s dva, odnosno bodom više.

Zlatko Dalić

KIRILL KUDRYAVTSEV Afp

Drugi put doživljen je neuspjeh u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2010. u Južnoj Africi. Izbornik je bio Slaven Bilić, a ispred su u skupini bili Engleska i Ukrajina. I taj put odlučio je samo bod koji su više imali Ukrajinci, koji su kao drugoplasirani otišli u dodatne kvalifikacije. Dakle, oba puta bilo je “za dlaku”, ali isto tako bilo je slučajeva kada je bod presuđivao u našu korist. Dovoljno se sjetiti jeseni 1997. i utakmice u Ateni između Grčke i Danske, kada je vratar gostiju Peter Schmeichel čudesnim obranama zadržao početni rezultat 0:0 i time Grcima uskratio pobjedu koja bi ih odvela u Francusku umjesto kasnijeg osvajača bronce.

Kad se sve zbroji i usporedi s ostalim europskim i svjetskim reprezentacijama, dolazi se do podatka kako samo dva europska nogometna diva (Španjolska, Francuska) imaju od 1996. sve plasmane na završne turnire, ali pritom su na nekima bili domaćini, pa nisu ni morali igrati kvalifikacije. To se odnosi na Francusku koja je u tom razdoblju ugostila oba turnira, što bi značilo da ima kao i Hrvatska 14 uspješno odrađenih kvalifikacija. Jednako maksimalan učinak kao i Francuska ima i Njemačka (također dvaput domaćin). Suverena je ostala samo Španjolska jer ima čistih 16 od 16 u tom razdoblju.

Engleska i Portugal imaju po jedan završni plasman manje (15), ali su bili po jednom domaćini Eura, pa je Hrvatska i s njima izjednačena u broju kvalifikacijskih prolaza, dok s jednim manje slijedi Nizozemska, a može se priključiti i Italija, ako prođe dodatne kvalifikacije. Kada se pogleda cijeli svijet, samo su još Argentina, Brazil, Meksiko, Japan i Južna Koreja od 1998. do 2022. imali svih sedam nastupa na Mundijalima, ali i od njih su Brazil, Japan i Južna Koreja bili domaćini, što će reći da su prošli šest uspješnih kvalifikacija kao i Hrvatska.