U 16. kvalifikacijskom pohodu Hrvatska je brojkama odradila najuspješniji ciklus. Osvojila je 92 posto bodova, što je bolje od kvalifikacija za Katar 2022., kada su, s dvije utakmice više, Vatreni ostvarili 77 posto bodova. Ono što može razlikovati ta dva ciklusa je svakako lakša tzv. glavna konkurencija.
Za Katar su to bili Rusi (30. po FIFA-inoj ljestvici), Slovačka (46.) i Slovenija (51.), dok je za idući Mundijal grupa sa Češkom (44.), uz Crnu Goru (81.), Farske Otoke (127.) i Gibraltar (200.) ipak bila jednostavnija. To, naravno, ne umanjuje uvjerljivost prolaza Dalićeve vrste, kao što ne bi smjelo generirati nikakve euforične tonove i najave da se ide po treće polufinale zaredom.
Što zapravo može Hrvatska s ovim kadrom u zemljama domaćinima u Sjevernoj Americi? To je uvijek lutrijsko pitanje i nema smisla tražiti neke objektivne odgovore. Hrvatska je na debitantsko prvenstvo 1998. išla kroz iglene (play-off) uši, naposljetku je došla do polufinala. Onda je najuvjerljivije išla u Njemačku 2006., ali je jako loše (obzirom na suparnike) ispala. Potom je jako teško, u posljednji trenutak (sa Dalićem, Ukrajina) izborila šansu za play-off i uvjerljivo izborila Rusiju 2018., da bi tamo ostvarila najveći uspjeh u povijesti, finale.
U Katar se išlo relativno solidnim ritmom kvalifikacija, pa se došlo do polufinala i bronce...
Ono što nam se čini najsigurnijom okladom jest ispunjenje temeljnog cilja, a to je prolaz skupine. Iako još nije definiran, ali recimo status u drugom potu Hrvatske, uz pogled na moguće suparnike treće i četvrte skupine, generira optimizam. Kad je u pitanju suparnik prve grupe, onda je puno toga ovisno o tome koga ćemo dobiti u ždrijebu 5. prosinca...
Gledamo li u kontekstu daljnjeg natjecanja, kup-sustav je uvijek svojevrsna lutrija. Ovisi o tome koga će se dobiti u ždrijebu, potom kakve će fizičke moći, odnosno energije, imati naša momčad te u kakvim će se uvjetima igrati. Hrvatska ima relativno stariju momčad i u predviđenim uvjetima velike vlage, odnosno visokih temperatura u Americi, ti uvjeti (i satnica) imat će važnu ulogu.
I još nešto treba podsjetiti. Uvriježeno je mišljenje da je (i) Hrvatskoj lakše na Mundijalu ostvariti bolji plasman nego na Euru, zbog drugačije konkurencije. Činjenice ukazuju da su Vatreni osvojili tri medalje od šest nastupa, ali i da su tri puta ispali u grupi. Redom u Japanu (2002.), Njemačkoj (2006.), a nisu ni išli 2010. u JAR, pa u Brazilu (2014.). Nakon četiri neuspješna mundijalska ciklusa uslijedila su dva vrlo uspješna.
Na Euru je Hrvatska četiri puta od sedam nastupa prošla skupinu i onda padala na prvoj stepenici s Njemačkom (1996.), Turskom (2008.), Portugalom (2016.), Španjolskom (2021.). Inače, do posljednjeg dana na prošla dva Mundijala došlo se uz prolaz prve kup stepenice, sa Danskom i Japanom (1:1), obje nakon izvođenja jedanaesteraca...
U ovom trenutku dojmovi o potencijalima Hrvatske 2026. su nedefinirani. Prvo zato što još ne znamo koga će Zlatko Dalić voditi na Mundijal. Ima još šest mjeseci klupskih natjecanja i treba vidjeti tko će u kakvom statusnom i fizičkom stanju, uz formu, biti pred pripreme u svibnju.
S obzirom na klimav status u klubu značajnog broja igrača, prognozirati potencijale Vatrenih djeluje nelogično. Sukladno pak činjenici da su glavni igrači Dalićeve vrste i dalje veterani mnogih bitaka i medalja, a koji su već u poodmakloj profesionalnoj dobi, pitanje jest u kojem će energetskom stanju oni biti na samom Mundijalu.
U Americi će biti barem osam plus 30-godišnjaka, koje predvodi Modrić (u 41.), Perišić (u 37.), Budimir i Kramarić (u 35.), Kovačić (u 33.), Mario Pašalić, Livaković (u 31.) (uz moguće Oršić u 34., Petković, u 32.)....
Ako se, dakle, ostvari očekivani iskorak, ulaz u kup-sustav, onda će puno toga dalje ovisiti, kako smo već iskusili na prijašnjim natjecanjima, koga će se dobiti u ždrijebu, u kakvoj će formi i energetskom stanju biti Vatrena vrsta. Sve su opcije otvorene, ali ovaj put smo barem u prednajavama ipak dalje od onih selekcija koje se smatraju uvjerljivim kandidatima za završnicu Mundijala. Možda bi upravo to trebalo tako i prihvatiti, odnosno smanjiti visoke tonove optimizma te na Mundijal ići tišim najavama i posljedično pritiscima očekivanja. Hrvatska je uspješnija bila na velikom turniru kada se nije puno od nje očekivalo, i obrnuto...
Kad je u pitanju popis 26 igrača, tu ima puno dvojbi. Zlatko Dalić je u posljednjih godinu dana, više-manje, na popis ili pretpoziv uvrstio 47 imena. Moguće je da će u idućih šest mjeseci biti još 3-4 nova kandidata, ovisno kojoj se koncepciji sastavljanja popisa kandidata bude priklonio. Više mladih za "sutra" ili prednost do kraja onima po minulim zaslugama i trenutnim dometima...? Više polivalentnih rješenja (igrači koji igraju na više pozicija) ili pozicijski "čišći" izbori? U Katar su išla tri vratara i nominalno devet braniča, osam veznih i šest napadača...
Vidjet će se, među ostalim, po pozivima za mini turneju u ožujku u kojem pravcu će ići Dalićeve strategije za Mundijal...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....