Odlično su znali navijači Atletico Madrida tko je Diego Simeone, ali vjerojatno nitko 23. prosinca 2011. nije bio svjestan kakav su dar dobili. Četiri godine kasnije Atletico je ponovno na diobi prvog mjesta Primere, a Simeone trener kojeg bi im mnogi rado oteli. El Cholo je na Calderonu izrastao u stručnjaka čije se ime izgovara s posebnim respektom. Simeone trener nadmašio je Simeonea igrača, pišu Sportske novosti.
Ne samo zato jer je osvojio prvenstvo, Kup i Superkup, igrao finale LP, uzeo EL i UEFA-in Superkup, on je preporoditelj i pobjednik. Argentinac je dokinuo dualizam Reala i Barcelone izvlačeći iz momčadi u koju nisu dovođene najveće zvijezde više nego su mnogi mislili da može. Nametnuo je ratnički nogomet protkan tehničkom vrsnoćom, igrače činio boljima, a kad bi mu “ukrali” Falcaa, D. Costu, Courtoisa, Ardu, Mirandu... dovodio bi jeftinije nove i promicao ih u asove jednakog ili još većeg kalibra. Senzacionalno. Vratio je Atletico za stol s velikanima i proglašen je najboljim trenerom kluba u povijesti. Za samo četiri godine.
Klub s obala rijeke Manzanares živio je u prosincu 2011. sivo razdoblje, navijači su bili umorni od promjena kursa, jasnog sportskog plana nije bilo. U Kupu eliminirao ih je trećeligaš Albacete, a u ligaškom ogledu na njihovom terenu matirao Betis, Uprava je uručila otkaz Manzanu i iz Argentine dovela Simeonea.
- Nemam straha, veselim se velikoj odgovornosti i pritisku. Želim vidjeti jak Atletico, koji dobiva, kakav je publika voljela u moje igračko vrijeme - kazao je na prezentaciji i sve ostvario.
Nije startao pobjedom, na La Rosaledi je igrao 0:0 s Malagom. No, od starta je pokazao da će obrana postati noseća snaga momčadi, a angažman i energija koju momci daju na terenu zaštitni su znak. Već u sljedećem ogledu matirali su Sevillu 3:0 na Calderonu, tu sezonu zaključili su osvajanjem Eurolige protiv Athletica, da bi potom “zdrobili” Chelsea 4:1 u Europskom superkupu.
Ipak, tek od 2012/13. njegov je rukopis do kraja prepoznatljiv, temperament koji ga diže da ludo skače kraj klupe i ponekad se čini da je izvan sebe, a zapravo sve kontrolira, ojačao je trofejima i sve moćnijim izvedbama, stupnjevao je zahtjeve od igrača pretvorivši ih u “stroj za mljevenje”. Da je kadar i za najveća djela naznačio je matiravši Real na Bernabeu u finalu Kupa kralja, razbivši prokletstvo od 13 godina bez pobjede nad vječnim rivalom. Svježa su još sjećanja kako je golom Godina u Barceloni 2014. uzeo Primeru, a do sudačke nadoknade u Lisabonu vodio nad Realom za prvaka Europe. Poput Alexa Fergusona u Manchester Unitedu uvijek je znao redizajnirati momčad i danas su opet opasni. U svim natjecanjima.
Za Simeonea Atletico je dom. Tu je igrao od 1994 do 1997., 1996. bio osvajač dvostruke krune, tu je u 4 godine postao ikona, stručnjak sa svim ovlastima. Kad je sjeo na klupu imao je rezultate u Argentini, tamošnje naslove s Estudiantesom i River Plateom, no u Španjolskoj su da dočekali Mourinho u Realu i Guardiola u Barceloni. Obojicu je znao nadmašiti, jednog i drugog je “nadživio”. Tekuća 2015. jedina je godina u kojoj nije osvojio trofej, no sada je aktivan u tri natjecanja, u osmini finala Lige prvaka ga čeka PSV, a s takvima on u pravilu ne griješi. Angažirao je samo jednog Hrvata, Mandžukića, no premda se činilo da su im karakteri kompatibilni, nikad se nisu do kraja našli. Rastanak nakon samo godinu dana nije čudio.
Svako malo se špekulira se da bi ga Madriđanima mogao ukrasti neki od giganata, iako ima ugovor do 2020. i sam ne daje naznake da će ih ostaviti. Odšteta bi bila 20 milijuna eura, što velikanima nije problem. On zarađuje 6 milijuna godišnje, mogao bi dvostruko više. Međutim, Simeone već dovodi pojačanja, poput Kranevittera iz River Platea i Fernandeza iz Celte. Atletico je njegovo životno djelo, i dalje gori od energije i entuzijazma da ga nadograđuje i uzdigne još više. Crveno-bijeli i Simeone danas su pojam za sintagmu “Radom do rezultata”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....