StoryEditor
 Goran Mehkek / CROPIX
ODOBRILA VLADA

BORBA ZA POMOĆ HRVATSKOM SPORTU Sabor idući tjedan glasa o minimalcu za oko 3000 ljudi, sportaši traže da im se dopusti treniranje

Kako bi se krenulo u što hitniju realizaciju donesenih mjera, Vlada Republike Hrvatske je nakon sjednice u hitnu proceduru u Hrvatski sabor uputila Zakon o dopunama Zakona o sportu kojim će se regulirati usvojene mjere.
Autor: Dean BauerObjavljeno:09. travanj 2020.

Sukladno onom što je najavljeno i kako je to u konačnici nakon sastanka užeg kabineta Vlade u srijedu iznio Tomislav Družak, državni tajnik za sport, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici usvojila mjere za pomoć sportu, koji je kao i mnoga druga područja djelovanja, također pogođen epidemijom koronavirusa.

Treba li uopće podsjetiti da su Odlukom Stožera za civilnu zaštitu od 19. ožujka 2020. između ostaloga zabranjena i sva sportska događanja i aktivnosti, te se time sport u ovom razdoblju našao u iznimno teškoj situaciji i bez mogućnosti ostvarivanja prihoda putem članarina, sponzora i drugih izvora. Također, s obzirom na obustavu svih sportskih natjecanja u pitanje je dovedena i regularnost tekuće, ali i nadolazeće sezone, te su ova oba pitanja definirana Zaključkom Vlade Republike Hrvatske.

Kako bi se dala maksimalna podrška očuvanju radnih mjesta u sportu koji je iznimno značajan za Republiku Hrvatsku, usvojene su mjere financijske pomoći sportskim organizacijama. Predviđenim mjerama navedeni dionici će za svoje radnike koji će biti definirani samim pozivom, a koji imaju ugovor o radu, moći zatražiti naknadu za plaće u iznosu do 3250 kuna za mjesec ožujak, te do 4000 kuna za mjesec travanj i svibanj.

Za provedbu mjera zadužen je Središnji državni ured za šport, a planira se obuhvatiti oko 3000 korisnika za što je prenamjenom sredstava koja su bila rezervirana za natječaje, ali koji su u ovim izvanrednim okolnostima obustavljeni, osigurano 40 milijuna kuna. Svi obustavljeni natječaji, ukoliko će to dopuštati okolnosti i biti sredstava, bit će ponovno aktivirani nakon završetka epidemije koronavirusa.

Kako bi se krenulo u što hitniju realizaciju donesenih mjera, Vlada Republike Hrvatske je nakon sjednice u hitnu proceduru u Hrvatski sabor uputila Zakon o dopunama Zakona o sportu kojim će se regulirati usvojene mjere. Nakon usvajanja Zakona u Hrvatskom saboru raspisat će se poziv i krenuti s isplatom naknada, a svi korisnici koji će zadovoljavati propisane uvjete svoje prijave će moći ostvariti putem aplikacije Središnjeg državnog ureda za šport.

Osim mjera o financijskoj pomoći, Zakonom o dopunama Zakona o sportu dopunit će se i članak 61. koji propisuje donošenje propozicija i sustava natjecanja na način kako bi svi sustavi natjecanja bili regularni i provedeni u skladu sa Zakonom u vrijeme posebnih okolnosti u kojima se trenutačno nalazimo.
Očekuje se da će saborski zastupnici razmatrati, nadamo se i usvojiti predložene mjere na sjednici tijekom sljedećeg tjedna kada bi se, prema nekim najavama i trebali vratiti u zgradu Sabora na Markovom trgu.

Sportaši nestrpljivi

Sportaši su postali lagano nestrpljivi, što možemo donekle i shvatiti jer smo svi do jednog u takvoj ulozi, no pojedini bi treneri i njihovi učenici željeli ipak normalnije trenirati nego dosad. Neki su i zavapili i zatražili pomoć od države, Stožera civilne zaštite. S najčešćom porukom u stilu “... vidimo ljude kako se šeću, pa i u grupama, zašto ne bismo mi trenirali, pod nadzorom...”.

Pritom se doduše zaboravlja osnovno - ti ljudi koji šeću u grupama to ne bi smjeli činiti. No dobro, sportaši kojima je stega u opisu posla vjerojatno bi bili oprezniji. Valjda. Središnji državni ured za šport je i po ovom pitanju pokušao nešto poduzeti.

- Uputili smo zamolbu nadležnim tijelima, Stožeru civilne zaštite da se vrhunskim sportašima i onima koji imaju uvjete omogući korištenje sportskih terena. Jučer na sjednici Užeg kabineta nije bilo dopredsjednika Vlade, ministra Davora Božinovića s kojim sam mislio raspravljati na tu temu. Vjerujem da ćemo sljedećih dana, možda idući tjedan se susresti, razgovarati na tu temu i vidjeti što se može učiniti - veli Tomislav Družak, državni tajnik za šport.

Po ovom pitanju se razmišlja i u smjeru da se u pojedinim gradovima (nemoguće je u svim) neki objekti pretvore u strogo nadzirane sportske kampove. U Splitu bi to mogao biti Poljud (stadion, bazen, dvorana...), u Zagrebu sportski park Mladost uz Savu i da ne nabrajamo dalje. Ideja ima, kao što je razumljiva i želja sportaša. Samo što se postavlja cijeli niz ozbiljnih pitanja na koja nema odgovora. Nema ih baš nitko.

Po kojem kriteriju i kojim sportašima dopustiti takve treninge? Samo vrhunskim, osvajačima medalja na OI, SP i EP? Dobro, ali tim potezom u startu je izostavljena, recimo, košarka.

Dalje, koji je uopće sportaš vrhunski? Čini li to njegova kategorija u HOO, dakle I, II, III...? Opet diskriminacija. Dopustite li uvjete za 15 sportova, mislite li da se neće javiti opravdano preostalih 60?

I pitanje svih pitanja. Slažete li se da se kockamo s mogućnosti da nam se 10% posto ili polovica ili čak svi vrhunski sportaši zaraze koronavirusom? Tko preuzima odgovornost za takvo što?

Valja biti jako, jako mudar s ovom odlukom, ako do nje i dođe.

Na jedno, međutim, pitanje imamo odgovor i zna ga svatko od vas, pa ćemo navesti samo pitanje. Što je vrednije - olimpijska i svjetska medalja ili zdravlje?

Bralić: Nevjerojatno je da su reagirali tek nakon intervjua u SN-u

Nikola Bralić je prije nekoliko dana u intervjuu Sportskim novostima otvoreno zatražio da se njegovim učenicima, Martinu i Valentu Sinkoviću, kao i Damiru Martinu, omogući treniranje na Jarunu. Jer, dok okolo ljudi slobodno šeću i rekreiraju se, ima li smisla da se ljudima koji su olimpijski, svjetski i europski prvaci zabranjuje da sami treniraju na veslačkoj stazi?

- Pokrenuli su se u HOO-u nakon intervjua u Sportskim novostima. Nevjerojatno je da ljudi reagiraju tek kad to izađe u novinama, a kad smo izravno pokušali intervenirati, nije bilo ničega. HOO i SDUŠ trebaju tražiti da se tamo gdje ima prostora omoguće treninzi kvalitetnim sportašima. U Savezu pokušavaju ugurati i perspektivne B seniore, ali možda bi bilo bolje za početak tražiti dozvolu za tri sportaša i dva trenera, a kad to dobijemo, onda ići dalje. Bojim se da ovako ne izgubimo sve - rekao je Bralić.

Čop: Pomoći treba svima, ali nemojmo zaboraviti sport

U idejnoj je raspravi o mogućnosti omogućivanja normalnijih uvjeta treninga vrhunskih sportaša, a poglavito kada je riječ o olimpijcima i olimpijskim kandidatima, uključen i Hrvatski olimpijski odbor, pa tako i glavni operativac, glavni tajnik Josip Čop.

- Postoji, idemo je nazvati inicijativa sportskih institucija u državi, tako i HOO-a, da se koliko god je to više moguće ublaži ovakva situacija kad se radi o sportu. Riječ je o razmišljanju da se prije svega nadležna tijela, od Stožera civilne zaštite nadalje, zamoli da razmisle o tomu da vrhunski sportaši u nadziranim uvjetima mogu obavljati svoje trenažne aktivnosti - veli glavni tajnik HOO-a, te objašnjava.

- Objektivno, braća Sinković recimo na jarunskom jezeru pretpostavljam u kontroliranim uvjetima ne bi predstavljali ugrozu ni sebi samima, niti okolini. Ili naši jedriličari ili sportaši u zatvorenim objektima. Znamo kako je teško doći u pravu formu ako ste nekoliko mjeseci osuđeni na vježbanje u sobi, na balkonu i slično. Naravno, u skladu i s preporukama Stožera civilne zaštite, epidemiološke službe. Bilo bi dobro ozbiljno razmisliti o toj mogućnosti. Ne na način da se bilo što forsira, već samo razmisliti može li se pronaći rješenje.

Što je HOO-u poduzeo u tom smjeru, jeste li se nekome obratili, ponudili neka rješenja?

- U komunikaciji smo sa Središnjim državnim uredom za šport. Slušajući sve ovo što se događa oko nas, u Hrvatskoj, zamjetno je da se riječ “sport” čula jako rijetko. Rade se mjere za sve, i treba i to je dobro, ali ovako ispada kao da sporta u Hrvatskoj nema. Svi smo inače skloni zaključku da je sport jedan od najvećih, najboljih promotora Hrvatske, ali smo sada ponovo na nekoj margini. Ma, naravno da u ovakvoj situaciji treba razmišljati o možda nekim drugim stvarima, ali ako se brinemo o položaju kulture, da su kulturni djelatnici ugroženi, što doista i jesu, ali mi ipak nije jasno zašto sport ne bi imao isti takav status. Od djelatnika u savezima, klubovima do sportaša i trenera. Mislim da ne bi trebalo izostaviti i sport, samo to. Ništa protiv nikoga, dapače, ali sjetimo se kako postoji i sport - naglasio je na koncu Josip Čop, glavni tajnik HOO-a.

Bukić: Ako se može raditi po grupama da, ali je zdravlje na prvom mjestu

Vodeni sportovi poput vaterpola doista jesu malo posebniji poradi vode kao medija. Izostanak rada na bazenu, bez plivanja za posljedicu ima strahovit pad tjelesne spreme.

- Ono što bih želio prvo naglasiti i što je doista najbitnije je očuvanje zdravlja. Sviju nas, ne samo vaterpolista, ne samo sportaša, nego cijele zajednice - u startu će Perica Bukić, dopredsjednik i izvršni direktor Hrvatskog vaterpolskog saveza.

- Stoga u tom kontekstu valja i dalje slušati sve odredbe Nacionalnog stožera i “držati” sve ove dosadašnje brojke zaraženih, ovaj trend kakav imamo dosad i koji je manje-više povoljan, i dalje pod nadzorom. Mislim da on daje rezultate.

No, Bukić je i predsjednik Stručnog savjeta HVS-a, olimpijski pobjednik i svjetski prvak, čovjek koji zna s druge strane koliko u ovim okolnosti trpi vaterpolski sport.

- Mi smo, kako na razini Saveza, ali koliko znam i klubovi također se organizirali najbolje moguće. Uz pomoć i različitih aplikacija, društvenih mreža, precizno sačinjenih programa rada i vježbanja, prionuli treninzima u sadašnjim, posve izmijenjenim uvjetima. Daleko je to od idealnog posebno za naš sport koji je specifičan. Vi možete trčati 7-10 dana, ma i da je tri tjedna, ali nije isto kao i plivanje. Stoga jasno da bismo podržali svaki plan kojim bi se, u strogo kontroliranim uvjetima, sportašima omogućilo korištenje bazena. Ne trebaju svi odjednom. Neka se radi po grupama, pa da je razdvojenost od igrač do igrača u vodi i do 4 metra. Plivanje, dodavanje, bez uvježbavanja igrača više i manje, bez kontakta. Ne znam, ima svakakvih studija koje sam pročitao, je li klor u bazenu također dobar u sprječavanju širenja virusa. To treba odgovoriti struka, osobe koje to znaju.

Linker
21. svibanj 2020 18:39