Francuz Leon Marchand, četverostruki olimpijski prvak u plivanju s Igara u Parizu, pobijedio je u 67. izboru Poljske tiskovne agencije (PAP) za najboljeg sportaša Europe, u kojem je sudjelovala 21 europska novinska agencija, a među njima i HINA.

Marchand je slavio tijesnu pobjedu od sedam glasova razlike nad slovenskim biciklističkim asom Tadejom Pogačarom.

Dvadesetdvogodišnji Marchand, koji je uz četiri zlata na ovogodišnjim Olimpijskim igrama osvojio još jednu broncu, u glasovanju je skupio 155 bodova. Drugo mjesto zauzeo je pobjednik Gira i Toura te svjetski prvak Pogačar, koji je ove godine otkazao sudjelovanje na Igrama u Parizu. Ukupno je 26-godišnji Slovenac skupio 148 bodova.

Olimpijski prvak iz Pariza i svjetski rekorder u skoku s motkom Šveđanin Armand Duplantis završio je na trećem mjestu (142 boda).

Prva sportašica na listi je ukrajinska atletičarka Jaroslava Mahučih, europska atletičarka godine, zauzela je osmo mjesto sa 43 boda.

Svi dosadašnji laureati

1958. Zdzislaw Krzyszkowiak (Poljska/atletika)

1959. Vasilij Kuznjecov (SSSR/atletika)

1960 Jurij Vlasov (SSSR/dizanje utega)

1961. Valery Brumel (SSSR/atletika)

1962. Valery Brumel

1963. Valery Brumel

1964. Lidia Skoblikova (SSSR/brzo klizanje)

1965. Michael Jazy (Francuska/atletika)

1966. Irena Szewińska (Poljska/atletika)

1967. Jean-Claude Killy (Francuska, alpsko skijanje)

1968. Jean-Claude Killy

1969. Eddy Merckx (Belgija/biciklizam)

1970. Eddy Merckx

1971. Juha Vaeaetainen (Finska/atletika)

1972. Lasse Viren (Finska/atletika)

1973. Kornelia Ender (DDR/plivanje)

1974. Irena Szewińska (Poljska/atletika)

1975. Kornelija Ender

1976. Nadia Comaneci (Rumunjska/umjetnička gimnastika)

1977. Rosemarie Ackermann (DDR/atletika)

1978. Vladimir Jaščenko (SSSR/atletika)

1979. Sebastian Coe (Velika Britanija/atletika)

1980. Vladimir Salnjikov (SSSR/plivanje)

1981. Sebastian Coe

1982. Daley Thompson (Velika Britanija/atletika)

1983. Jarmila Kratochvilova (Čehoslovačka/atletika)

1984. Michael Gross (NJEM/plivanje)

1985. Siergiey Bubka (SSSR/atletika)

1986. Heike Drechsler (DDR/atletika)

1987. Stephen Roche (Irska/biciklizam)

1988. Steffi Graf (BRD/tenis)

1989 Steffi Graf

1990. Stefan Edberg (Švedska/tenis)

1991. Katrin Krabbe (Njemačka/atletika)

1992. Nigel Mansell (Velika Britanija/Formula 1)

1993. Linford Christie (Velika Britanija/atletika)

1994. Johan Olav Koss (Norveška/brzo klizanje)

1995. Jonathan Edwards (Velika Britanija/atletika)

1996. Svetlana Mastierkova (Rusija/atletika)

1997. Martina Hingis (Švicarska/tenis)

1998. Mika Haekkinen (Finska/Formula 1)

1999. Gabriela Szabo (Rumunjska/atletika)

2000. Inge de Bruijn (Nizozemska/plivanje)

2001. Michael Schumacher (Njemačka/Formula 1)

2002 Michael Schumacher

2003 Michael Schumacher

2004. Roger Federer (Švicarska/tenis)

2005. Roger Federer i Jelena Isinbajeva (Rusija/atletika)

2006 Roger Federer

2007 Roger Federer

2008. Rafael Nadal (Španjolska/tenis)

2009 Roger Federer

2010. Rafael Nadal

2011. Novak Đoković (Srbija/tenis)

2012. Sebastian Vettel (Njemačka/Formula 1)

2013.Sebastian Vettel

2014. Lewis Hamilton (Velika Britanija/Formula 1)

2015. Novak Đoković (Srbija/tenis)

2016. Cristiano Ronaldo (Portugal/nogomet)

2017. Cristiano Ronaldo

2018. Novak Đoković

2019. Lewis Hamilton

2020. Robert Lewandowski (Poljska/nogomet)

2021. Novak Đoković (Srbija/tenis)

2022. Iga Świątek (Poljska/tenis)

2023 Novak Đoković

2024. Leon Marchand (Francuska)