Mama. Posebna i neopisivo važna osoba u svačijem životu. Majka je žena koja svima donosi život, koja simbolizira neuvjetovanu vječnu ljubav i svakome je njegova mama najdraža i najbolja. To nitko ne može osporiti, ali ne bi bilo pošteno da netko kaže da je jedna mama bolja od druge kad su sve najbolje. Međutim, danas smo odlučili posvetiti malo vremena jednoj određenoj skupini majki. Skupini koja se bori za sebe, koja nema određena prava koja dobar dio drugih majki ima, mame koje se, uz to što brinu za svoju djecu, natječu na najvišim sportskim razinama, a država koju predstavljaju ih ne štiti. Riječ je o majkama sportašicama.
Većina sportašica odgađa majčinstvo kako bi produljila karijeru, i dalje se (sportski) svijet divi onima koje se nakon što rode vraćaju profesionalnom sportu, a u ne tako davna vremena bilo je normalno čak i otvoreno zahtijevati od sportašice - pobačaj!?
- Trener Nikolaj Karpolj zamjerio mi je što sam ostala trudna. Mladost je te sezone planirala igrati u Ligu prvakinja, koju je osvojila i bez mene, a njemu je bilo jako čudno što sam ostala trudna i još više što se nisam odlučila na prekid trudnoće. Znam neke igračice koje su više puta prekidale trudnoću, jedna i više od pet puta. Da, one imaju medalje prvakinja Europe, a ja imam još sjajninu medalju: sina Andru - ispričala je za Večernji list naša proslavljena odbojkašica s kraja ‘80-ih i početka ‘90-ih Marija Anzulović.
Na stranicama HZZO-a stoji: „Rodiljni dopust majka koristi 28 dana odnosno najranije 45 dana prije dana očekivanog poroda te isti traje do navršenih šest mjeseci djetetova života. Tijekom korištenja rodiljnog dopusta, korisnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima obveznog zdravstvenog osiguranja.“
Ta pravila vrijede za sve majke koje su u radnom odnosu, ali što je s majkama koje rade, odnosno zarađuju sportom, a nisu u takvom ugovornom radnom odnosu? Situaciju s pravne strane nam je objasnio Vanja Smokvina, izvanredni profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, jedan od najistaknutijih hrvatskih pravnika u području sportskog prava, radnog i socijalnog prava te prava Europske unije.
Štite li zakoni u Hrvatskoj sportašice koje ostanu trudne?
- U Zakonu o sportu o tome nema nikakve riječi. Prvo je važno razlučiti ima li sportašica ugovor o radu, odnosno radni odnos, ili ugovor o profesionalnom igranju kojim zakonski gledano nema radni odnos. Kada igračica ima radni odnos, onda je zaštita povodom trudnoće i majčinstva potpuna. U Hrvatskoj nijedna sportašica nema ugovor o radu, koliko ja znam. Općenito, ugovor o radu u hrvatskom sportu, u svim sportovima od individualnog do ekipnog, imaju samo igrači u prvoj i drugoj SHNL. S tim da ih tu ima od 40 do 60, ovisno o godini, a u te dvije lige ima oko 500 igrača, 10% muških igrača ima ugovor o radu i to nisu igrači Dinama, Hajduka, Rijeke i Osijeka. Većinu ugovora o radu imaju Slaven Belupo i dosta drugoligaša. Kad govorimo o ženama u hrvatskom sportu, ugovori o radu ne postoje - rekao je Smokvina i nastavio.
- Tu dolazi do problema jer kada igračica zatrudni, ugovor koji ima se najčešće raskida, jedino u nogometu postoji propis koji štiti igračice. U Pravilniku HNS-a o registracijama igrača, u člancima 46. do 49. postoji posebna glava koja se zove Posebne odredbe za ugovore i status igračica. Tu stoji da se ugovor s igračicom ne smije raskinuti ako zatrudni ili ako ode na porodiljni dopust. To je nastalo zbog FIFPro-a, svjetskog sindikata nogometaša, koji godinama radi na tome da se zaštite nogometašice u čitavom svijetu i u suradnji s FIFA-om izmijenjen je Pravilnik o statusu i transferima igrača pa zbog toga što je to u pravilniku FIFA-e svi nacionalni savezi su dužni to implementirati pa tako i HNS. To je jedini propis u Hrvatskoj u bilo kojem sportu, za koji ja znam, da ima pravila za zaštitu žena - objasnio je Smokvina.
Slično pitanje smo postavili Morani Paliković Gruden, koja je dugogodišnja predsjednica komisije za ravnopravnost spolova u sportu Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), a donedavno je bila i dopredsjednica HOO-a.
Postoje li neki protokoli ili smjernice u HOO-u za sportašice koje zatrudne?
- Ja nisam pravnica, ali ne postoje. Nije ni riješeno kada se neka sportašica tijekom karijere odluči na trudnoću, u prvom redu što ako tu trudnoću treba čuvati te može li se dobiti porodiljni dopust. To je naravno destimulirajuće, s time da je u inozemstvu to regulirano i sportašica ima pravo prekinuti karijeru i kasnije nastaviti gdje je stala. U Hrvatskoj, ako ne prelazi određene norme, ispada iz programa i time gubi sva prava koja idu s tim programom, socijalno, zdravstveno i sva ostala. Treba o tome voditi računa, raspravljati i donijeti propise koji bi bili stimulativni tome da sportašica, ako želi, može odlučiti postati majka - poručila je Paliković Gruden.
Je li tu više problem zakona u Hrvatskoj, nego individualnih saveza u svakom sportu?
- Tako je. To savezi ne mogu riješiti. Država mora uskladiti Zakon o sportu, Zakon o radu i Zakon o zdravstvenoj zaštiti - kazala je Paliković Gruden.
- Zakon treba promijeniti u samo jednom dijelu. Ja sam bio voditelj nekoliko radnih skupina Zakona o sportu, ali nisam sudjelovao u zadnjem tijelu koje je donijelo ovaj zakon koji je na snazi. Ono što je prošlo u zakonu je da igrači biraju žele li ravnopravni status ili profesionalni. Kada postoji mogućnost biranja, to nije dobro jer sportaši u pravilu ne razmišljaju dugoročno. Ne razmišljaju o tome da s ravnopravnim statusom imaju npr. u slučaju stečaja kluba osiguranu naknadu plaće od kad je poslodavac završio u stečaju. To je važno. Ne razmišljaju o tome da im se ozljeda može tretirati kao ozljeda na radu, puno je veći spektar te zaštite - rekao je Smokvina i dodao.
- Hrvatska udruga „Nogometni sindikat“ radi već godinama na tome i puno je napravila, ali ovisi o državi koja ne bi trebala staviti izbor već obvezu da igrači profesionalnog kluba moraju imati ravnopravni status. Tu se pojavljuje drugi problem, klubovima je teško preživjeti jer nemaju način financiranja, odnosno, ne ulaže se u sport, klubovi se boje imati igrače kao radnike jer ako onda ne isplate plaću to može biti kazneno djelo. Jednostavnije im je funkcionirati na ovaj način jer žive u neizvjesnosti i neznanju s kakvim će budžetom raspolagati. Treba promijeniti ne samo Zakon o sportu, već i financijski i porezni zakon koji će pratiti cijelu priču da se klubove ne dovede u ‘kut‘ iz kojeg ne bi mogli izaći. Klubovima se mora omogućiti način financiranja koji će onda omogućiti da igračima pruže ravnopravni i profesionalni status - istaknuo je Smokvina.
Razgovarali smo i s Nikolom Domitrovićem, predsjednikom ŽNK Agram koji je nedavno osigurao prvu povijesnu titulu prvakinja Hrvatske. On nam je ispričao kako se s tom situacijom da igračica zatrudni još nisu susreli, a pošto igračice nisu profesionalke, zaštita u takvim slučajevima ni ne postoji.
- Najnježnije što možemo reći je da treba uskladiti propise. Nije da imamo navalu, ali u slučaju da to jedna sportašica ili trenerica želi, da im je to osigurano - konstatirala je Paliković Gruden.
- Postoje četiri vrste ugovora u nogometu. Jedan je taj da nisu ni profesionalne, odnosno da imaju amaterski ili stipendijski ugovor, u tom konkretnom slučaju i ova zaštita prolazi ispod radara. Iako, i to je pitanje interpretacije jer kada čitate članak 46. on nigdje ne govori da se pravilnik odnosi samo na profesionalne nogometašice, on kaže: „igračica tijekom trajanja ugovora ima pravo na rodiljni dopust…“, znači ugovor, ako ima bilo koju vrstu ugovora, ulazi u zaštitu, ako nema ugovor, a registrirana je, tu se postavlja pitanje kako registriraju igračicu koja nema ugovor. Agram je prvak Hrvatske, najviši rang ženskog nogometa koji imamo u Hrvatskoj, to otvara neke druge probleme i stvari koje se ne bi trebale događati, ako se događaju. Žene u nekom trenutku moraju birati majčinstvo ili karijeru, ali ponekad nije ni stvar izbora nego Božje volje ili slučajnosti ili čega god, ovisi tko u što vjeruje. Dogodi se trudnoća, a igračica onda ostane na ulici, to se dosta često događa u našem rukometu i košarci. Igračice kada zatrudne, dolazi do raskida ugovora i one ostaju de facto nezaposlene i prijavljuju se na Zavod za zapošljavanje. Onda po osnovi nezaposlene osobe dobivaju pravo na odgovarajuću naknadu. One na kraju imaju zaštitu, ali izlaze potpuno iz sporta što nije dobro - objasnio je Smokvina.
Hrvatska reprezentativna rukometašica Ana Debelić je jedna od rijetkih koja je rodila i nastavila s karijerom. U intervjuu za Sportske novosti ispričala je kako joj je boravak u Norveškoj otvorio neke nove horizonte kad je u pitanju ova tema. Otkrila je kako je tijekom njezine trudnoće u Norveškoj država preuzela sve obaveze iz njenog ugovora.
- O tome govorim. Kod nas je to nemoguće realizirati i to područje treba pravno regulirati - rekla je Paliković Gruden.
- I to je točno. U drugim državama, ako ste profesionalni sportaš ili sportašica, a Ana Debelić to sigurno jest bila, jer se natjecala u najvišem rukometnom rangu što kod njih je profesionalno, to je uređeno. Trebalo bi biti i u Hrvatskoj. Mi u Zakonu o sportu više nemamo definiciju što je profesionalni klub. Profesionalnost sada definira savez na način da natjecanje definira kao profesionalno. Jedina profesionalna liga u Hrvatskoj je SHNL, a druga nogometna liga je poluprofesionalna. Imamo jedno i pol natjecanje koje je profesionalno, a sportska smo velesila. Žalosno je da sportašice nemaju zaštitu - ispričao je Smokvina i nastavio.
- FIFPro, nakon što je osigurao zaštitu žena, želi osigurati očinski dopust, da svaki nogometaš ima pravo na dva tjedna dopusta kada se rodi dijete. Bio taj igrač Cristiano Ronaldo ili igrač treće talijanske lige zbog najboljeg interesa djeteta koje treba provesti neko vrijeme s majkom, ali i s ocem. U uređenim zapadnoeuropskim državama to nije problem jer sportašice i sportaši imaju ravnopravan status. Bila žena rukometašica ili radila u računovodstvu neke firme, jednako je, kada zatrudni ide na roditeljski dopust i država preuzima njenu plaću u punom iznosu. U Hrvatskoj to, nažalost, nije slučaj - ustvrdio je Smokvina.
Nakon povratka na snijeg kao majka, austrijska skijašica Tamara Tippler otvoreno je progovorila o neugodnostima u reprezentaciji. Kritizirala je manjak podrške i lošu komunikaciju unutar tima, istaknuvši da se osjećala toleriranom, ali ne i poželjnom. Navela je primjere narušenog povjerenja, od sumnjičavih komentara trenera poput “želiš li to stvarno 100 posto?”, do činjenice da je prilikom nastupa u Saalbachu morala sama plaćati smještaj jer joj nije bio osiguran timski hotel, ispričala je za austrijski Kleine Zeitung.
- Postoje sportovi kojima se možete baviti i ostvarivati vrhunske rezultate i s 30 godina. Naša maratonka Matea Parlov Koštro koja ima 32 godine, ako ona želi roditi kada ima 24 ili 26 godina, to pravo mora imati. Ako to nije moguće, onda je to neravnopravni status - napomenula je Paliković Gruden.
Matea Parlov Koštro je europska doprvakinja u maratonu iz Münchena 2022., sportašica koja je hrvatskoj atletici donijela prvu veliku trkačku medalju još od vremena Branka Zorka i dvostruka hrvatska olimpijka. Odlučili smo ju kontaktirati kako bismo iz prve ruke saznali kakvu i imaju li podršku sportašice tijekom trudnoće.
- Imala sam podršku od Hrvatskog atletskog saveza, HOO-a, MORH-a i svih sponzora s kojima sam do tada surađivala. Sva prava koja sam imala prije trudnoće zadržala sam i za vrijeme trudnoće, tako da se po pitanju financija ništa nije promijenilo. Za vrijeme trudnoće sam svakodnevno trenirala, no nisam mogla nastupati na utrkama. Kao sportaš nemam pravo na rodiljnu naknadu (kao sportašici olimpijki i reprezentativki mi ne ide radni staž), no kao vlasnica obrta kao i ostali građani imam pravo na rodiljne naknade - započela je Parlov Koštro.
Parlov Koštro je spomenula MORH jer je ubrzo nakon osvajanja srebra 2022. godine završila vojno osposobljavanje kao dio 13. naraštaja vrhunskih sportaša.
Što bi se trebalo promijeniti u Hrvatskoj po pitanju podrške sportašicama u trudnoći?
- Država generalno dobro prati sportaše i to se poboljšava iz godine u godinu. Jedino što bi trebalo regulirati je mirovinsko i zdravstveno osiguranje za recimo olimpijce. Problem koji sam imala za vrijeme trudnoće je nedostatak stručnog kadra koji bi mi pomogao da sigurno treniram u trudnoći. U drugim europskim zemljama, sportašicama najvišeg ranga je pružena stručna pomoć u vidu praćenja parametara tijekom treninga kako bi im se omogućilo sigurno bavljenje sportom za vrijeme drugog stanja. Nažalost, većina doktora s kojima sam se susrela nisu bili pobornici treninga u trudnoći - ispričala nam je Parlov Koštro.
Smatrate da u ovom pogledu sportašice nisu ravnopravne s muškim kolegama?
- Da. Nisu ravnopravne jer ne možete zamisliti na bilo kojem terenu, mačevanje, odbojka, košarka, da sportašica u sedmom mjesecu trudnoće igra. Mora postojati mogućnost, da to bude njezino pravo - rekla je Paliković Gruden.
Pitanje o ravnopravnosti spolova u sportu smo postavili i Smokvini.
- Neravnopravni su u više pogleda: od financiranja, transfera... Ali, ženski nogomet je u rastu, do prije nekoliko godina u transferima na čitavom svijetu bilo je prijavljeno samo 500 tisuća dolara transferne naknade, sada dolazimo na nekoliko milijuna. Sve više ulaze i agenti i sve više novca. Nikada neće dostići razinu muškog nogometa, gotovo sigurno i neće se dogoditi pravilo kao u tenisu da nagradni fond u istom natjecanju mora biti jednak i za muškarce i za žene. Međutim, sigurno će postojati lukrativna naknada za bavljenje ženskim nogometom, čak i u Hrvatskoj, samo će vjerojatno morati proći dosta vremena - objasnio je Smokvina.
Za kraj smo Mateu Parlov Koštro pitali ima li kakvu poruku za sportašice koje tijekom karijere razmišljaju o majčinstvu.
- Preporučam majčinstvo jer je to poseban osjećaj, a poslije poroda je moguć povratak u vrhunski sport. Iz vlastitog iskustva mogu reći da sportašice nakon trudnoće ostvaruju bolje rezultate nego prije trudnoće. Aktivna trudnoća iz moga iskustva itekako ima benefite i za majku i za dijete. Naravno da treba voditi računa o doziranju intenziteta treninga i pratiti parametre poput pulsa ili laktata kako bi ostali u aerobnoj zoni. Također, različite vježbice disanja, pilatesa za trudnice i istezanja su poželjne - zaključila je Parlov Koštro.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....