Prošlogodišnja je Snježna kraljica, čini se, označila početak nove faze u ženskom slalomu. Ili predaju štafete. Do tog se trenutka Mikaela Shiffrin činila nedodirljivom kraljicom slaloma, imala je šest pobjeda u nizu, odnosno 13 u posljednjih 14 utrka. No, u Zagrebu se lani sve promijenilo. Petra Vlhova je odradila maestralne dvije vožnje, priznala je i sama, možda i najbolje u dotadašnjoj karijeri, ostavila Shiffrin 1.31 sekundu iza sebe, i zasjela na tron slalomske kraljice. Ne samo sljemenske, nego i svjetske.
Shiffrin više od godinu dana nije pobijedila u slalomu, dijelom i zbog stanke koju je uzela, a 25-godišnja Vlhova je jučer došla do šestog trijumfa u posljednjih sedam utrka. Od Zagreba do Zagreba se, dakle, malo toga promijenilo, Slovakinja danas nabija komplekse suparnicama otprilike onako kako je to donedavno radila Amerikanka. Istina, jučer je nakon pogreške pri kraju druge vožnje u cilj ušla sa samo pet stotinki prednosti ispred Katharine Liensberger, ali i to joj je bilo i više nego dovoljno za novi vrh postolja.
S obzirom na sve navedeno, na tu dominaciju koja traje već godinu dana, pomalo je i začudilo Petrino priznanje da je bila iznimno nervozna i da nije vjerovala da može do pobjede. Samo jedna slalomska utrka bez postolja, konkretno četvrto mjesto u Semmeringu, očito ju je poprilično zaljuljala.
- Nije mi bilo nimalo lako nakon Semmeringa, nisam se dobro osjećala, nije mi bilo jednostavno vratiti samopouzdanje. Mislila sam da neću uspjeti, da neću biti ni među prve tri i zato mi je nevjerojatno da sam pobijedila, ovo je za mene emotivan trijumf - priznala je Vlhova neposredno nakon utrke.
- Dan ranije se nisam dobro osjećala, ali dobro sam spavala i nedjelja je bila novi dan. I to savršeni dan.
U smirivanju joj je pomogla i sunarodnjakinja Veronika Zuzulova koja je i sama prije četiri godine osvojila Snježnu kraljicu.
- Poslala mi je poruku prije utrke. Veronika ima puno iskustva i htjela mi je pomoći jer je znala da sam nervozna i da sam pod pritiskom. Nije lako biti uvijek na vrhu, ići uz utrke u utrku i zato sam posebno sretna sam što sam uspjela pobijediti.
Jučerašnja je utrka održana u vrlo teškim uvjetima, po kiši i magli, na stazi koju su organizatori pokušali spasiti soljenjem. Jasno je da je u takvoj situaciji staza bilo puna grba, pa je bilo teško naći skijašicu koja je odradila dvije vožnje bez veće pogreške.
- Bilo je teško pobijediti jer cure sve jače pritišću, sve smo jako blizu. Na startu sam se osjećala da moram potvrditi svoju poziciju, ići izvan svojih granica, punim gasom. Bilo je jako teško, puno sam griješila, imala sam jako loš osjećaj tijekom vožnje i kad sam vidjela da sam prva, bila sam jako iznenađena. Mislila sam da sam puno izgubila zbog pogreške, imala sam jako loš osjećaj, ali moraš se boriti i na kraju mi je to donijelo pobjedu.
Pet stotinki najmanja je razlika između pobjednice i drugoplasirane u dosadašnjih 15 izdanja Snježne kraljice.
- Kad pobijediš ispred drugoplasirane s tako malom prednosti, pogotovo uz pogrešku, to je poseban osjećaj. Bilo je puno drugačije u odnosu na prošlu godinu kad sam imala veliku prednost, ali ni tada nije bilo lako pobijediti, nikad nije lako u Svjetskom kupu. No, ipak je bilo lakše nego jučer kada smo svi bili jako blizu. Zato je ovo jako važnih 100 bodova.
Stotka je to kojom je dodatno učvrstila vodstvo u ukupnom poretku, ali o borbi za Veliki globus ne želi pričati.
- Imam svoje ciljeve, ali idem korak po korak. Razmišljam samo o sljedećoj utrci i ne gledam previše naprijed.
Cijela je ova korona-sezona neobična i siromašna bez gledatelja, a posebno to do izražaja dolazi upravo na Sljemenu gdje brojni navijači uvijek daju dodatan skijašicama. I Vlhova je time pogođena jer u Zagrebu je redovito prati vojska slovačkih navijača.
- Bilo je potpuno drugačije skijati bez navijača jer sport bez publike je ništa. Ali moramo nastaviti ovako, sretna sam što se uopće možemo utrkivati ove sezone.
Utrka na Sljemenu ove je godine bila posebna i zbog razornog potresa koji je pogodio nedaleku Petrinju i okolicu samo pet dana ranije. Vlhova, međutim, ističe da ni u jednom trenutku nije osjećala nelagodu od dolaska u Zagreb.
- Nisam se bojala, nisam ni razmišljala o tome. Čula sam što se dogodilo i to je jako tužno, ali nije me bilo strah, rekla sam si "ako se nešto dogodi - dogodi".
Komentari (0)
Komentiraj