Za točno mjesec dana navršit će se točno dvije godine otkako je Europska organizacija vodenih sportova, tada još znana po višedesetljetnim akronimom LEN - sada European Aquatics - dobila novo čelništvo. Točnije, uistinu je plebiscitarno Europa vodenih sportova, 6. veljače 2022. smijenila dotadašnje i inaugurirala sadašnje vodstvo ove organizacije u kojoj je pak jedna od središnjih figura Zagrepčanin dr. Josip Varvodić. Ugledni kardiokirurg, čiji je pokojni otac Ivan niz godina bio, između inog član Ureda LEN, plivački dužnosnik. Njegov sin, dr. Josip Varvodić je prvi dopredsjednik European Aquaticsa, dok je u te dvije godine mandata ovo je već drugo Europsko prvenstvo vaterpolista u Hrvatskoj.
Doduše, organizacija Splita 2022. je povjerena našoj zemlji još za prijašnjih čelnika LEN, kada je tu organizaciju vodio Talijan Paolo Barelli, ali ovo EP u Zagrebu i Dubrovniku je zapravo bilo brzinsko, ad hoc rješenje nakon izbijanja rata u Pojasu Gaze odnosno Hamasovog napada na Izrael, 7. listopada 2023. Budući da se vaterpolska Europa u ove dane trebala okupiti u izraelskom gradu Netanyi, jasno da je trebalo djelovati i hitro pronaći drugo rješenje.
U navrat, dva smo u proteklih mjesec dana naveli kako ovim turnirima u Zagrebu i Dubrovniku zapravo “Hrvatska spašava europski vaterpolo” ili barem najveće natjecanja na našem kontinentu. Možda to jest malo presnažno intonirana poruka, iako nije ona daleko od istine. Proteklih dana u Dubrovniku, u kontaktu s vodstvima saveza i reprezentacija stranih država u kojima svi do jednog, od izbornika preko igrača do dužnosnika, zahvaljuju iskreno i od srca Hrvatskoj na “podmetnutim leđima”, uviđamo kako zapravo i nismo baš pretjerali u dojmu.
Zato je i prvo pitanje našem sugovorniku bilo, jeste li se iskreno i jednog trenutka nakon izbijanja rata u Izraelu, Gazi, uplašili što će biti s Europskim prvenstvom, hoće li se ono uopće održati?
- Apsolutno! Gledajte, mi kada smo preuzeli LEN, odnosno European Aquatics, bilo je još doba pandemije. Nekoliko dana kasnije je izbio rat u Ukrajini, sad ovo u Izraelu. Pa mislim, konstantno su neki, ali veliki problemi - napominje Josip Varvodić.
- Nemojmo zaboraviti da je plivačko EP trebalo biti ove godine u Kazanju, u Rusiji. To je odlučeno još prije 3-4 godine, ali to je otpalo. Prije koji dan smo praktički dogovorili da se natjecanje u ljeto ove godine održi u Beogradu. Što se vaterpola tiče, tko je mogao očekivati da će Netanya otpasti, da će se dogoditi ono što se dogodilo. Tu stvarno moram prvenstveno spomenuti i zahvaliti u konačnici hrvatskom premijeru Plenkoviću koji je odmah, objeručke prihvatio ideju EP u Hrvatskoj, dao maksimalnu potporu Vlade. Tu jasno zahvaljujem i gradovima Zagrebu i Dubrovniku, gospodinu Mati Frankoviću, gradonačelniku Dubrovnika koji je također silno podupro ovaj projekt. Moram tu spomenuti i Pericu Bukića. Njega sam bio nazvao s idejom, idemo to napraviti u Hrvatskoj, dok je Bukić to progurao s idejom dva grada. Istrpio je sva neka moja inzistiranja, ideje i odrađen je posao, po meni, sjajno.
Dakako, Prvenstvo je tek počelo i dojmovi, pa i organizacijski će s sabirati tek kada sve mine, ali ostaje činjenica je ovo bilo ludo rekordno vrijeme za organizaciju ovakvog natjecanja. Doslovno 6-7 tjedana, sigurno manje od dva mjeseca, ali u razdoblju kada su tu bili i blagdani, Božić i Nova godina.
- Malo država to općenito može odraditi, organizirati EP, a u ovako kratkom vremenu... Imali smo Budimpeštu koja je 2017. u roku dva mjeseca organizirala Svjetsko prvenstvo. To je bio 15 puta veći trošak od ovog natjecanja, ali ovo je bilo iznimno zahtjevno. Ako itko ovako što može napraviti u tako kratkom vremenu, to smo onda mi u Hrvatskoj.
Neovisno tome kako je, pod kojim okolnostima, u kojim uvjetima Hrvatska dobila domaćinstvo i pristupila organizaciji natjecanja, EP 2024. je ipak zanimljivo po nekim inovacijama. Prvi je recimo odvajanje ženskog od muškog turnira.
- Gledajuću druge sportove, od nogometa do rukometa primjerice, činjenica je da kada su ženska nadmetanja, prvenstva u pitanju, manje prihodovni za organizatora od muškaraca. No, trebamo ispitati što bi se dogodilo s tom podjelom u cijelosti u vaterpolu. Zato jer postoje neke države, poput Nizozemske u kojima je ženski vaterpolo popularniji i zanimljiviji čak od muškog.
Druga stavka je podjela i muškog turnira, odnosno igranje utakmica u dva grada. Osobno, čini nam se dobro. Manje utakmica dnevno u istom gradu, onda su i primjereniji termini početka susreta.
- Apsolutno sam za to. U biti, meni je želja da mi u budućnosti imamo čak više gradova u više država, zašto ne. Zato jer su troškovi organizacije ovakvih natjecanja jako veliki i malo je država kao što je Hrvatska, Mađarska, Italija, Španjolska ili Srbija to mogu raditi, jer su vaterpolske velesile. Druge države to jako teško prihvaćaju. Bilo bi zanimljivo održati prvi dio natjecanja, po skupinama imati u dvije, tri ili čak četiri države, onda završni dio u jednoj. Da ne velim da je moguće, podnošljivo gledati dvije utakmice dnevno. Mislim da i najveći obožavatelj vaterpola će jako teško sjediti od devet ujutro do isto toliko sati navečer i gledati utakmice. Ovako su mislim zadovoljniji i igrači čak, mediji, navijači pogotovo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....