Hrvatski sportaši redovno nas uveseljavaju svojim uspjesima na velikim natjecanjima, a nedavno smo se posebno veselili uspjesima hrvatske plivačke reprezentacije. Ona se s Europskog prvenstva koje se održalo u poljskom Lubinu vratila s tri medalje - dvije su u vlasništvu Jere Hribara, a treću je osvojila štafeta 4x50 slobodno. O tim uspjesima smo u Sportcastu pričali s izbornikom Hrvatske plivačke reprezentacije, Perom Kuterovcem.
Hrvatsko plivanje se odavno s nekog velikog natjecanja nije vratilo s medaljama, a sada su osvojene tri.
- Nakon 2016. se dogodio veliki jaz. Mi smo od tada imali dosta dobrih rezultata u juniorskoj konkurenciji, ali zbog raznih problema te sportašice i sportaši nisu uspjeli to prenijeti u seniorsku konkurenciji. Jedan od najvećih problem je taj što je plivanje akademski sport, svi plivači upisuju fakultete, a naš sustav školstva nije usklađen s vrhunskim sportom. Tako smo izgubili veliki broj plivača, ali i drugih sportaša. Jedina opcija je SAD koja podržava studiranje i bavljenje sportom - rekao je Kuterovac.
Sve je počelo sa štafetom koja je u sastavu Jere Hribar, Nikola Miljenić, Božo Puhalović i Luka Cvetko došla do brončanog odličja.
- Ni puno veće države od nas nemaju četiri plivača te brzine. Kad sam došao na mjesto izbornika uočio sam da imamo grupu plivača koji su na dosta visokoj razini, a iz koje nitko nije previše iskakao. Odmah sam rekao da trebamo gurati štafete, a ništa bolje na Europskom prvenstvu nije nego da prvog dana osvojite medalju u štafeti. To daje poticaj za pojedinačne nastupe.
Poticaj je dobio Hribar koji je nakon te medalje osvojio i zlatnu na 50 metara slobodno, odnosno srebrnu na dvostruko dužoj disciplini. Hribar je već nekoliko godina na visokoj plivačkoj razini, ali i Kuterovca su rezultati iznenadili.
- Medalje nisam očekivao. Prateći njegove rezultate u SAD-u vidio sam da je u odličnoj formi i zbog toga sam bio sretan. Njegova kvaliteta rezultata je takva da kad je on u formi da se uvijek bori za medalju ili finale, ovisno o natjecanju. S obzirom na to da se on natječe u sprinterskim utrkama u kojoj i najmanja pogreška može donijeti loš rezultat, nezahvalno je pred bilo kojeg plivača stavljati pritisak najvećih rezultata. No, znao sam da je u dobroj formi i to je bilo najvažnije - rekao je Kuterovac i nastavio o Hribaru:
- Njegova visina, raspon ruka, dužina stopala i dlana, sve morfološke stvari koje su jako važne u plivanju - sve to Jere ima. On naglašava kako mu je odlazak u SAD odlično došao. Trener mu je odličan, ekipa s kojom trenira je odlična, uvjeti su odlični. No, prije njegovog odlaska je bilo važno usmjeriti ga, odnosno ne uništiti ga zbog jurenja nekog rezultata u mlađoj dobi nego su ga svi treneri s kojima je radio pravilno usmjeravali. Zbog toga treba čestitati svima koji su radili s njim, još od škole plivanja pa do aktualnih trenera.
Hribar trenutačno ima sjajne rezultate na Sveučilištu u Louisiani, ali studirati se ne može zauvijek, doći će i trenutak povratka u Hrvatsku.
- Mi ga moramo kao Savez i kao država maksimalno podržati, moramo uložiti u njega i omogućiti mu sve najbolje da izguramo kako spada Olimpijske igre u Los Angelesu. I ne samo njega nego cijelu štafetu. Mi imamo 6-7 kraulaša koji plivaju ispod 49 sekundi u velikom bazenu.
Hribar predvodi muško plivanje, a kakva je situacija sa ženskim?
- Imamo Janu Pavalić koja je također dijamant. Ona je sada u četvrtom razredu škole, sljedeće godine ide u SAD baš kao i Lucijana Lukšić. Nadam se da će se one tamo prilagoditi i adaptirati te pružiti vrhunske rezultate.
Svaki vrhunski rezultat u plivanju je poseban uspjeh kada se zna koliko malo bazena u Hrvatskoj imamo.
- Svako selo u Hrvatskoj ima nogometni teren i normalno je da se djeca bave nogometom. Da bi se djeca bavila plivanjem ili vaterpolom, trebamo imati bazene. Mi ih imamo više nego ranije, ali i dalje je to nedovoljno. Treba znati da je i plivanje težak mentalni bazen jer je to sport u kojem si uvijek sam sa sobom. Stvari ipak idu na bolje, grade se neki bazeni, a samo bih apelirao na ljude iz lokalnih uprava i samouprava da se kontaktiraju ljude iz struka pa da se ne naprave neki okrugli bazen, nego onaj s pravim dimenzijama da bi se djeca mogla baviti sportom.
Spomenuo je Kuterovac vaterpolo i ne slučajno jer je on dugo godina kondicijski trener hrvatske vaterpolske reprezentacije. Izbornik Ivica Tucak poveo je vaterpoliste na pripreme za Europsko prvenstvo koje se igra u Beogradu, a nas je zanimalo koliko su promjene pravila prouzročile i promjenu u treninzima.
- Na trenažne sadržaje nije značajno utjecalo skraćenje napada nego smanjenje površine bazena. Prije je bazen bio 600 kvadrata na 12 igrača, a sada je 500 kvadrata. Automatski je igrač pola metra bliže, broj kontakta i duela se povećao, više je igre u okomitoj poziciji nego u horizontalnoj. Tu se moralo najviše prilagoditi što se treninga tiče. Sada se puno više radi u teretani, na snazi koja je sada potrebnija.
Od vaterpolista na EP-u očekujemo dobar rezultat, a još uvijek nam je u glavi ona 2024. u kojoj smo osvojili tri medalje. Posebno je bilo upečatljivo svjetsko zlato osvojeno samo mjesec dana nakon europskog srebra. Do te svjetske medalje možda ne bi došlo da je europska bila zlatnog umjesto srebrenog kova.
- Nakon izgubljenog finala u Zagrebu je bila tolika razina frustracije da se ne može opisati. Morali smo na Svjetsko prvenstvo ići s najboljim sastavom, ali smo ih morali nekako i vratiti u život. Otišli smo u Rovinj gdje smo u sedam dana više radili na psihologiju, na svemu osim na vaterpolu.
Pero Kuterovac je u Sportcastu pričao o mnogim drugim detaljima iz plivačkog i vaterpolskog svijeta, ali i tome kako spriječiti da nam djeca budu pretila, odnosno kako ih što je moguće više ubaciti u sportski sustav. Pogledajte cijelu emisiju:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....