Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu od ove akademske godine ima novo rukovodstvo. Izv. prof. dr. sc. Tomislav Rupčić, novi je dekan KIF-a, a uz njega Upravu čine i prodekanica za znanost i projekte izv. prof. dr. sc. Tatjana Trošt Bobić, prodekan za studijske programe i studente izv. prof. dr. sc. Dario Škegro, prodekan za poslovanje i infrastrukturni razvoj doc. dr. sc. Marijo Baković te prodekan za osiguranje kvalitete, međunarodnu suradnju i protokol izv. prof. dr. sc. Ivan Segedi.
- Kroz prodekansku funkciju imao sam priliku detaljno sagledati razvojne potencijale našeg Fakulteta. Vođen željom za njegovim napretkom i daljnjim unapređenjem kvalitete rada, okupio sam tim suradnika koji dijele istu viziju, entuzijazam i energiju što je ujedno i bio moj najveći motiv za preuzimanje dekanske uloge", u uvodu će Tomislav Rupčić koji je prije početka dekanskog mandata obnašao dužnost ravnatelja Hrvatskog instituta za kineziologiju, a prethodne tri godine bio je prodekan za znanost i poslovanje Fakulteta.
Uz nastavni rad na Kineziološkom fakultetu na kojem je diplomirao 2005. te čiji je zaposlenik od 2007., dugi niz godina bio je aktivan i kao košarkaški trener, radeći s nacionalnim selekcijama te u različitim košarkaškim klubovima.
- Osoba sam koja vjeruje u sustavan rad, stalno učenje i razvoj - kako osobni, tako i razvoj ljudi i institucije u kojoj djelujem. Tijekom godina rada na Fakultetu i u sportu naučio sam koliko su otvorena komunikacija i iskren dijalog važni za uspjeh svakog tima. Uvijek nastojim poticati okruženje u kojem se ideje slobodno razmjenjuju i gdje svatko ima priliku doprinijeti zajedničkoj viziji. Rekao bih da sam otvoren, energičan i posvećen onome što radim. Vjerujem u snagu pozitivne energije, međusobnog povjerenja i suradnje, jer upravo to stvara atmosferu u kojoj ljudi rastu i daju najbolje od sebe. Najveće mi je zadovoljstvo vidjeti napredak i uspjeh ljudi s kojima surađujem - to mi daje dodatnu motivaciju i potvrdu da zajedno možemo uvijek više.
Koja je temeljna vizija novog dekana?
- Želim da postanemo središte izvrsnosti u području kineziologije, mjesto koje objedinjuje istraživanja, suvremeno obrazovanje i povezanost s praksom. Želim da Kineziološki fakultet bude otvoren, suvremen prostor u kojem se prepoznaje energija mladih, iskustvo nastavnika i zajedništvo sporta i znanosti. U ovom mandatu fokus stavljamo na modernizaciju nastave, jačanje istraživačke infrastrukture i povezivanje s društvom i gospodarstvom.
Jedan od važnih segmenata svog mandata vidi u "brizi o studentima".
- Svjestan sam da je zadovoljstvo i sigurnost studenata ključni čimbenik uspješnog obrazovanja i ukupne kvalitete akademskog života. Naš je cilj osigurati studentima sveobuhvatnu podršku, od kvalitetnog mentorstva, stručnog vodstva, preko psihološke i akademske pomoći, do financijske potpore onima kojima je najpotrebnija. Kroz programsko financiranje planiramo pokrenuti brojne aktivnosti, od uvođenja suvremenih metoda poučavanja i digitalizacije nastave do izgradnje novih centara i laboratorija, koji će studentima pružiti pristup najnovijim znanstvenim tehnologijama. Volio bih da na kraju mandata Fakultet bude prepoznat kao institucija koja podiže standarde obrazovanja i znanosti u sportu i istodobno jača svoj društveni utjecaj.
Kineziološki fakultet odgaja stručnjake koji oblikuju sportsku i rekreativnu budućnost zemlje. Kako planirate unaprijediti nastavni proces i prilagoditi studijske programe suvremenim trendovima u znanosti, tehnologiji i praksi sporta?
- Naš je cilj stvoriti suvremeno, dinamično i interaktivno okruženje za učenje koje prati najnovije pedagoške i tehnološke trendove. U okviru programskog financiranja planiramo pokrenut modernizaciju studijskih programa - njihovo usklađivanje s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i zahtjevima tržišta rada. To znači jasnije definirane ishode učenja, više praktičnih zadataka i suradnju s gospodarskim subjektima kroz terensku nastavu i stručnu praksu. Istodobno ulažemo u digitalizaciju nastave: sve predavaonice bit će opremljene interaktivnim pločama, novim projekcijskim sustavima i video-konferencijskom opremom, čime omogućujemo nastavu na daljinu i gostovanja stranih predavača. Planirana su i usavršavanja nastavnika o suvremenim metodama poučavanja, uključujući e-učenje, hibridne modele i digitalne provjere znanja.
Koje korake namjeravate poduzeti da se ojača znanstveno-istraživački rad i poveća međunarodna prepoznatljivost fakulteta?
- Znanstveno-istraživački rad temelj je našeg napretka. Kineziološki fakultet već ostvaruje zapažene rezultate na međunarodnoj razini, ali sada želimo dodatno ojačati istraživačke kapacitete i umrežavanje sa srodnim institucijama u Europi i svijetu. Imamo nekoliko ključnih mjera koje planiramo poduzeti kako bi povećali međunarodnu prepoznatljivost fakulteta i ojačali znanstveno-istraživački rad, a neke od tih mjera su planirane i u okviru programskog financiranja. Trenutno je u tijeku kadrovsko osnaživanje Ureda za projekte koji će sustavno pratiti natječaje, pomagati u pripremi prijava i pružati administrativnu podršku istraživačima. Tako ćemo stvoriti profesionalnu potporu koja će omogućiti veći broj prijava na nacionalne i međunarodne kompetitivne izvore financiranja. Istodobno, intenzivno ćemo ulagati u modernizaciju istraživačke infrastrukture fakulteta i u opremanje laboratorija i Dijagnostičkog centra, koji će činiti temeljnu znanstvenu infrastrukturu Fakulteta. Nabavom suvremene dijagnostičke i analitičke opreme otvorit će se mogućnosti za interdisciplinarna istraživanja i uključivanje u međunarodne projekte.
Prije godinu dana pokrenut je projekt studenti-laboranti. Koji je cilj ovog projekta?
- Pokretanjem projekta studenti-laboranti željeli smo potaknuti studente na aktivno uključivanje u znanstveno-istraživački rad. Studenti koji su iskazali interes uključeni su u rad svih laboratorija, ali i u različite znanstvene aktivnosti - od sudjelovanja na konferencijama do manifestacija usmjerenih na popularizaciju znanosti. Fakultet je prepoznao vrijednost ovog projekta te je osigurao financiranje istog, promatrajući ga kao ulaganje u razvoj i budućnost mladih znanstvenih kadrova.
Fakultet djeluje u specifičnim uvjetima koji zahtijevaju kvalitetnu sportsku i laboratorijsku infrastrukturu. Kakvi su planovi za unaprjeđenje prostora, opreme i uvjeta rada za studente i zaposlenike?
- U narednom periodu planirana su značajna ulaganja u modernizaciju nastavnih prostora, laboratorija i sportskih dvorana. Predviđeno je preuređenje i tehnička modernizacija predavaonica, opremanje laboratorija suvremenim mjernim i dijagnostičkim sustavima i razvoj inovativnih prostora za učenje u stilu multifunkcionalnog vanjskog prostora za projektni i interdisciplinarni rad studenata. Posebno smo ponosni na projekt izgradnje vanjskih sportskih terena, koji će Fakultetu donijeti suvremeni, multifunkcionalni kompleks za izvođenje praktične nastave, istraživanja i studentskih sportskih aktivnosti. Ti će tereni biti izvedeni prema najvišim sigurnosnim i tehničkim standardima i omogućit će provedbu brojnih kinezioloških mjerenja i istraživanja u stvarnim uvjetima. Oni bi se realizirali kroz različite oblike financiranja, ali i uz operativnu podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i Sveučilišta u Zagrebu koji su već prepoznali važnost Kineziološkog fakulteta kao nacionalnog središta za obrazovanje, istraživanje i razvoj u području kineziologije.
Financijska održivost i razvoj fakulteta sve više ovise o dodatnim izvorima prihoda. Na koji način planirate jačati suradnju s gospodarstvom, sportskim institucijama i savezima i koristiti mogućnosti EU fondova?
- Financijska održivost fakulteta temelji se na razvoju novih oblika suradnje između akademske zajednice, sportskog sektora i gospodarstva. Naš je cilj stvoriti snažnu poveznicu između znanosti, obrazovanja i prakse, kroz projekte i programe koji imaju jasnu društvenu i tržišnu vrijednost. Planiramo aktivnije uključivanje laboratorija i stručnih timova Fakulteta u suradnje s klubovima, savezima, sportskim institucijama i općom populacijom kroz testiranja i edukativne radionice. Fakultet će staviti naglasak na korištenje mogućnosti nacionalnih i europskih fondova - poput Horizon Europe, Erasmus+ i fondova za regionalni razvoj - ne samo za znanstvene projekte, već i za modernizaciju infrastrukture, razvoj kadrova i jačanje međunarodne suradnje. Tako želimo izgraditi održiv model upravljanja koji kombinira znanstvenu izvrsnost, društvenu odgovornost i financijsku stabilnost.
Kako vidite ulogu studenata u razvoju fakulteta - u donošenju odluka, projektima, promociji i stvaranju fakultetskog identiteta?
"Studenti su iznimno važni sudionici u razvoju fakulteta. Njihova uloga ne smije biti pasivna već oni moraju aktivno sudjelovati u kreiranju promjena, u znanstvenim i stručnim projektima, kao i u promociji fakulteta. Naš je cilj stvoriti okruženje u kojem će se svaki student osjećati prepoznato, uključeno i potaknuto na sudjelovanje. Veliku pažnju posvetit ćemo stipendiranju najboljih studenata i pružanju financijske podrške onima kojima je to najpotrebnije. Fakultet će kontinuirano poduprijeti rad i inicijative Studentskog zbora, od sufinanciranja raznih projekata, aktivnosti i natjecanja do potpore u organizaciji društvenih i humanitarnih događanja. Studenti će biti uključeni i u sva ključna povjerenstva i tijela Fakulteta, gdje sudjeluju u donošenju odluka i oblikovanju razvojnih smjernica. Time im se daje stvarna mogućnost da doprinesu poboljšanjima.
U vremenu kada tjelesna aktivnost i javno zdravlje postaju nacionalni prioriteti, kako Kineziološki fakultet može još snažnije pridonijeti društvu, školama i sportskim zajednicama?
- Kineziološki fakultet ima ogromnu društvenu odgovornost jer oblikuje stručnjake koji promiču važnost tjelesne aktivnosti, a posljedično unaprjeđuju zdravstveni status i kvalitetu života. Naša uloga je da kroz obrazovanje, znanost i suradnju budemo lider u promicanju zdravih stilova života i sporta za sve generacije. Zato razvijamo projekte koji povezuju fakultet s lokalnim zajednicama, školama i sportskim savezima, od stručnih edukacija i savjetovanja do istraživanja koja pomažu oblikovati javne politike u području javnog zdravlja i tjelesne aktivnosti.
Spomenuli ste važnost suradnje sa institucijama. U kojem kontekstu je to važno?
- Podrška Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Sveučilišta u Zagrebu izuzetno nam je važna, osobito kada je riječ o razvoju i modernizaciji studijskih programa, jačanju znanstvenoistraživačkih aktivnosti, sudjelovanju u zajedničkim projektima, rješavanju kadrovskih pitanja te unapređenju infrastrukture. Za cjelovit razvoj naše struke nužna je i stalna suradnja s Ministarstvom turizma i sporta, Kineziološkim fakultetima u Splitu i Osijeku, Hrvatskim olimpijskim odborom, nacionalnim sportskim savezima, Hrvatskim akademskim sportskim savezom, Hrvatskim školskim sportskim savezom, kao i sa Sportskim savezom Grada Zagreba. Svaka od ovih institucija ima svoju važnu ulogu u sustavu i doprinosi stvaranju uvjeta za kvalitetan razvoj struke, bolju povezanost teorije i prakse, te cjelokupno unaprjeđenje sportskog sektora u Hrvatskoj.
Kako dekan Rupčić dolazi iz košarke, zanimao nas je njegov pogled na trenutačno stanje u hrvatskoj košarci?
- Na žalost, stanje hrvatske košarke trenutačno nije zadovoljavajuće, a smatram da odgovornost za to snosimo svi zajedno. Javnost, naravno, najviše prati rezultate seniorske reprezentacije, čiji se iskorak već godinama iščekuje, ali mislim da je ključno usmjeriti pažnju na unapređenje rada s mlađim dobnim kategorijama. Ne mislim pritom samo na segment trenerske struke, nego na čitav sustav koji mora podržavati razvoj mladih igrača, od kvalitetnog fonda treninga i kontinuirane edukacije trenera, preko sustavnog praćenja talenata, do poboljšanja statusa trenera u klubovima i osiguravanja odgovarajućeg natjecateljskog okruženja kroz međunarodne turnire i utakmice. Publika je u Hrvatskoj i dalje itekako željna košarke. Gotovo svaki put kada se organizira utakmica reprezentacije, košarkaška manifestacija ili obilježavanje važnih datuma, poput onih posvećenih Draženu Petroviću, publika to s velikim interesom poprati. To pokazuje da interes i emocija prema košarci nisu nestali.
Nazire li se neki mladi val igrača, trenera ili projekata koji bude optimizam?
- Što se tiče mladih igrača, unatoč svim problemima koji postoje kao što su: popularnost drugih sportova poput nogometa i rukometa, socioekonomski i demografski faktori i dalje mislim da košarka u Hrvatskoj ima budućnost. Vjerujem da nećemo imati problema s interesom mladih koji žele trenirati košarku. Isto vrijedi i za trenerski kadar. Osobno to vidim kroz interes za edukaciju na fakultetu jer i dalje postoji značajan broj mladih koji žele postati košarkaški treneri, i to je dobra osnova za budućnost. Ono što, po mom mišljenju, ne koristimo dovoljno su naši vrhunski treneri mlađih dobnih kategorija, ljudi koji iza sebe imaju bogato iskustvo i generacije igrača koji su kasnije postali vrhunski košarkaši. Bez obzira na to što se tehnologija treninga s vremenom mijenja, načini usvajanja određenih tehničko-taktičkih principa u osnovi su ostali isti, a upravo su ti treneri u tome iznimno kvalitetni i imaju znanje koje bi trebalo više prenositi na mlađe generacije trenera.
Koliko je obrazovanje sportaša ključno za njihov razvoj i karijeru nakon sporta?
- Dosta vrhunskih košarkaša diplomiralo je na našem fakultetu i gotovo svi dođu do sličnog zaključka, a to je da su stekli nova znanja koja su im otvorila drukčije poglede na razvoj košarke, a s druge strane, pomogla su im razumjeti zašto su njihovi treneri tijekom karijere neke stvari radili na određeni način. Izuzetno važno je da, bez obzira na to što je netko bio vrhunski igrač, i dalje ulaže u sebe i nastavi se razvijati, osobito kada je riječ o radu s mlađim dobnim kategorijama. Taj proces je izrazito kompleksan i zahtijeva poznavanje ne samo košarke, nego i psihologije, pedagogije, fiziologije sporta te teorije treninga. Samo ako razumijete sve te aspekte, možete pravilno prilagoditi sustav rada rastu i razvoju djeteta. Upravo zato smatram da je kontinuirana edukacija iznimno važna, jer jedino tako možemo dugoročno osigurati kvalitetan razvoj mladih igrača i cjelokupnog sustava košarke.
Kako Sveučilište i fakultet koji vodite mogu pridonijeti razvoju sporta u Hrvatskoj, osobito kroz akademske programe?
- I mi ćemo revidirati naše studijske programe u skladu sa zahtjevima tržišta rada. Prije 15 do 20 godina naši su kadrovi bili dominantno usmjereni prema području obrazovanja, uglavnom kao profesori tjelesne i zdravstvene kulture. Danas je područje djelovanja znatno šire. Sve veća je potreba za tjelesnom aktivnošću djece i mladih, ne samo u okviru obrazovnog sustava nego i u njihovo slobodno vrijeme. Naši stručnjaci sve više sudjeluju i u radu rehabilitacijskih centara, dok se vrhunski sport rapidno razvija, osobito u segmentima kondicijske pripreme. Sve to otvara nove mogućnosti zapošljavanja naših kadrova na tržištu rada, ali i pridonosi razvoju svih segmenata sporta u cjelini - poručio je dekan Rupčić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....