OK, da ne bude zabune u startu, muški disk teži dva kilograma i ima promjer 22 centimetra, ženski je težak točno jedan kilogram i promjer mu je 18 centimetara, ali činjenica je da je disk jedina disciplina u kraljici sportova u kojoj je ženski svjetski rekord - ali i olimpijski - dalji od muškog.
I u drugim su bacačkim disciplinama sprave kod muškaraca teže, ali ni u jednoj žene s tim lakšim spravama nisu bacale dalje od muških rekorda.
Tako je u kladivu rekord Jurija Sediha 86,74 m (7,26 kg), a rekord Anite Wlodarczyk 82,98 (4 kg). U koplju je Jan Železny svjetski rekorder s 98,48 m (800 grama), a Barbora Špotakova sa 72,28 m (600 grama), dok je u kugli Randy Barnes najbolji svih vremena s 23,12 (7,26 kg), a Natalija Lisovskaja s 22,63 (4 kg).
I muški i ženski svjetski rekord u disku srušeni su na istom mjestu, u Neubrandenburgu, u ono sumnjivo vrijeme kada je riječ o dopingu. Jürgen Schult od 1986. drži rekord od 74,08 m, dok je dvije godine kasnije Gabriele Reinsch, također atletičarka GDR-a, bacila 76,80 m.
I olimpijski rekord u disku koji je postavila Martina Hellmann u Seula 1988. (72,30) veći je od rekorda Virgilijusa Alekne od 69,89 m iz Atene 2004.
I kod Svjetskih je prvenstava dalji ženski rekord; Hellmann je u Rimu 1987. bacila za zlato 71,62 m, a Alekna u Helsinkiju 2005. 70,17 m.
I rekord ove sezone na ženskoj je strani. Sandra je u Bellinzoni u srpnju bacila 71,41, čime je 16. svih vremena, a Šveđanin Daniel Stähl vodi kod muškaraca sa 71,29 m iz Sollentune (krajem lipnja). On nije uspio opravdati ulogu favorita i u Londonu osvojiti zlato, junak je bio Litavac Andrius Gudžius sa 69,21 m, manjom daljinom nego što je Sandra bacila u kvalifikacijama...
I za kraj ovih podataka o ženskoj nadmoći - svijet atletike u povijesti je vidio 28 muških hitaca diskom preko 71 metara. A ženskih? Puno, puno više. Čak 72