Zadnji put smo se s Ćirom čuli nedavno, u svezi kampanje #ostajemdoma, rastali smo se riječima "čujemo se i vidimo nekom boljom prilikom". I eto... Nego, ima "trener svih trenera", hvala Bogu, godina, svašta je proživio i doživio, dobro, ne baš onaj potres u Zagrebu 1880., pa smo ga pitali - je li možda već doživio neki jači, negdje?
- Jesam, jesam! I dok sam se tresao od straha, oni šetaju po kolodvoru. Tko? Japanci. To je bilo još dok sam bio trener u Švicarskoj. Čovjek tada shvati kako je nemoćan i kako je pahuljica obična. Ali što ćeš... Mi smo još dobro prošli, s ovih pet 'stepeni', iako i to ugrožava i dobro napravljene zgrade. Ipak, dobro je, Bog nas čuva. Iako, kao da je Bog htio da napravi ravnotežu, prvo nas sve potjerao u kuće, a sada, svi napolje! - zaključio je dosjetkom u svom stilu Ćiro.
Bivši hrvatski izbornik i trofejni Dinamov trener nije cijelo vrijeme ostao unutar četiri zida.
- Malo sam izašao, prošetao, ali zamaskiran, da me nitko ne vidi i ne približava se, da me ne prozivaju i ne propitkuju.
Kad je i Ćiro u takvom režimu, što ćeš većeg upozorenja!
Oglasio se i Lino Červar.
- Dobro je, živ sam. Ovdje kod mene u Dotrščini bacalo je stvari po ladicama i regalima, staklo je pucalo. Srećom, nije se dogodilo ništa katastrofično, više smo se preplašili nego što je bilo opasno. Nažalost, nesreća dolazi jedna za drugom. U jednom trenutku ne smije se izlaziti iz kuća, zatim se mora trčati van. No, tako je kako je i tu nema pomoći, moramo se držati uputa. Jadni ljudi, ne znam što bih rekao, što je s onima koji više nemaju posao, s onima kojima su kuće i stanovi jače oštećeni?! Koliko sam dosad uspio saznati, nitko iz 'rukometne obitelji' nije teže stradao, rekao je Červar.
Ćiro Blažević
Tin Srbić, osvajač dvije svjetske medalje u gimnastici.
- Živim sam, na sedmom katu, i skoro sam pao iz kreveta. Užasno se treslo, nikada u životu nisam osjetio takav strah, baš je bilo gadno. Izletio sam iz zgrade bez jakne i ostao sat vremena. Smrznuo sam se pa sam u jednom trenu brzo otrčao u stan po jaknu i ključeve od auta kako bih što prije došao do roditelja u Dubravu. Nema veće materijalne štete, dobro smo. Nadam se da će sve dobro završiti posebno za one čiji su domovi u teškom stanju, ljudima u bolnici i cura koja se bora za život. Nadam se i da je ovo posljednje što nas je zadesilo i da ćemo ubrzo nastaviti živjeti kako treba. Ljudi držite se i budite pametni, slušajte odredbe koje nam govore.
Među rodiljama koje su se zbog potresa našle u još dramatičnijoj situaciji bila je i Elin Kostelić, koja je samo dva dana ranije, u petak poslijepodne, u Petrovoj bolnici rodila blizanke. Kao da već to što su bolnici zbog koronavirusa zabranjeni posjeti nije bilo dovoljno...
- Elin je s bebama bila evakuirana iz bolnice, a sad smo već doma i sve je OK - kratko je javio Ivica Kostelić.
Filip Zubčić kaže da mu nije bilo svejedno dok se rano ujutro Zagreb počeo tresti.
- Sad je, srećom, sve OK, ali uopće nije bilo ugodno. Brzo smo izletjeli iz kuće, mislim da sam prvi put nakon 15 godina opet osjetio strah. Vidim da je sad cijeli grad u kaosu, ali preživjet ćemo i to - poručio je naš skijaš.
Oglasio se i Martin Sinković.
- Na svu sreću, dobro smo prošli. Supruga i ja smo bili budni, doručkovali i prvo smo pomislili da nije ništa ozbiljno. No, kad je nastavilo otrčali smo pod štok za svaki slučaj. Bilo je gadno, ali mi na Vrbanima smo dobro prošli i bez veće materijalne štete. Posebno kad vidim kakva je situacija po našim bolnicama, njima je baš teško. Ne znam što nas je ovo snašlo, prvo pandemija virusa pa sad potres. Zbog prvoga moraš ostati doma, zbog drugoga smo svi bili vani. Kad osjetiš potres, strah je razumljiv. Nismo bili na Jarunu, ionako ne smijemo tamo, pa ne znam situaciju s čamcima. Nisu previsoko. A ako su pali, onda nam je svejedno saznamo li to danas ili za pet dana - trpko se nasmijao Sinković.
Ostalen poruke podrške Zagrebu od uglednih sportaša nakon snažnog potresa možete pogleati ovdje i ovdje.