BRATISLAVA, SLOVAKIA - DECEMBER 4: (L-R) Ivo Karlovic, Goran Ivanisevic, captain Nikola Pilic, Mario Ancic and Ivan Ljubicic celebrate winning the Davis Cup after beating Slovakia and winning the Davis Cup final between Slovakia and Croatia at the Sibamac Arena December 4, 2005 in Bratislava, Slovakia. (Photo by Phil Cole/Getty Images)
Phil Cole/Getty Images / Getty Images

PUNO VELIKIH PRIČA

SVETI GRAL I ZA NAJVEĆE LEGENDE Kratka povijest Davis Cupa: Natjecanje koje postoji još od 1900. godine i bez kojeg je svijet tenisa posve nezamisliv

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 22.11.2018. u 23:12

  • Otkad je Dwight Filley Davis krajem 19. stoljeća sa suigračima na sveučilištu Harvard došao na ideju organizirati teniski okršaj Amerikanaca i Britanaca, natjecanje koje je rapidno raslo i postalo poznato kao Davis Cup uskoro će i nestati u formatu kakav poznajemo. Zapravo, od sljedeće godine će Davis Cup više sličiti onom s početka 20. stoljeća kad se o ukupnom pobjedniku odlučivalo na jednom mjestu, na jednom turniru prvo s dva pa tri i onda kasnije sve više sudionika.

    Ovogodišnje izdanje koje će se zaključiti finalom Francuske i Hrvatske ukupno je 107. u povijesti natjecanja koje je “ispričalo” toliko velikih priča da se povijest tenisa i sporta općenito ne može zamisliti bez Davis Cupa.

    Tennis - Davis Cup Final Draw - France v Croatia - Stade Pierre Mauroy, Lille, France - November 22, 2018 The Davis Cup trophy on display before the draw REUTERS/Pascal Rossignol - RC15CA38FDC0
    REUTERS/Pascal Rossignol
     

    Četiri mušketira

    Sve do Drugog svjetskog rata je ovo natjecanje bilo poznato kao International Lawn Tennis Challenge, uz spomenutog Davisa po kojem je kasnije natjecanje i nazvano, svoj pečat je u ranim godinama ostavio i Norman Brookes koji je kao igrač/kapetan šest puta vodio Australiju sve do kraja, američku tradiciju nastavio je Bill Tilden, onda su se u dvadesetim godinama prošlog stoljeća pojavila francuska Četiri mušketira, u drugoj polovici tridesetih veliko rivalstvo razvili su Donald Budge (SAD) i Fred Perry (VB), pedesete i šezdesete su obilježili Australci predvođeni velikim Royom Emersonom, krajem šezdesetih i počeskom sedamdesetih su Ilie Nastase i Ion Tirac s Rumunjskom izgubili tri finala od Amerikanaca predvođenih Stanom Smithom, a jedan Bjorn Borg sedam godina (1973-80) bio je neporažen (33 pobjede) u pojedinačnim mečevima za Švedsku...

     

    Duboki trag u Davis Cupu je ostavio i John McEnroe, peteorstruki osvajač s Amerikancima između 1978. i 1992, iz osamdesetih se pamte veliki finalni okršaji Šveđana i Nijemaca, Matsa Wilandera i Stefana Edberga s jedne, odnosno Borisa Beckera i Carl-Uwea Steeba s druge strane.

    Devedesete su donijele raznolikost jer su, recimo, Amerikance do titule prvo doveli Andre Agassi i Michael Chang (1990), onda Agassi i Jim Courier (1992. su Pete Sampras i John McEnroe u finalu igrali tek - parove) pa Sampras i Courier (1995), dok su Francuze predvodili Henri Leconte i Guy Forget (1991), odnosno Cedric Pioline i Arnaud Boetch (1996), Nijemcima su naslov donijeli Michael Stich i Marc-Kevin Göllner (1993), Šveđanima Edberg i Magnus Larsson (1994), Larsson i Jonas Björkman (1997) te Magnus Norman i Magnus Gustafsson (1998).

    Lleyton Hewitt i Mark Philippoussis potpisali su dvije australske pobjede na prijelazu stoljeća (1999. i 2003), Ruse je do kraja Marat Safin 2002. odveo s Jevgenijem Kafeljnikovim, a četiri godine kasnije s Nikolajom Davidenkom.

    25.12.2005 Docek Davis Cup reprezentacije nako osvajanja 1. mjesta u Bratislavi, Ivanisevic, Karlovic , Ancic, Ljubicic , snimio: D. Krajac
    Damir Krajač / CROPIX / ALL

    Davis Cup Hrvatska

     

    Ima ga i Ivanišević

    Nagradu za veliku karijeru je osvajanjem Davis Cupa 2005. dobio i Goran Ivanišević koji je uvršten u momčad za finale sa Slovačkom.

    U 21. stoljeću je Davis Cup definitivno postao mjerilo najvećih jer ga je Rafa Nadal sa Španjolskom osvajao četiri puta, a po jednom i Roger Federer, i Novak Đoković, i Andy Murray, i Juan Martin Del Potro...

    CRTICE IZ POVIJESTI

     

    › Davis Cup je pokrenut 1900. kao natjecanje Amerikanaca i Britanaca (SAD - Britanska Otočja), a prvo izdanje održano je u bostonskom kriket klubu Logwood i završilo je pobjedom Amerikanaca od 3:0

     

    › Osnivač je Dwight F. Davis (ujedno i pobjednik prvog odigranog meča) po kojem ime nosi i legendarni trofej i koji je s trojicom kolega iz teniske momčadi sveučilišta Harvard osmislio ovaj dvoboj

     

    › Francuska i Belgija priključili su se 1904. u Londonu (Amerikanci nisu nastupili na prvom Davis Cupu izvan svoje zemlje), a godinu dana kasnije Australazija (Australija i Novi Zeland) i Austrija

     

    › Natjecanje prvi put nije održano 1910. i ponovo 1915-18. (Prvi svjetski rat)

     

    › Francuska je 1927. prekinula dominaciju Amerikanaca, Britanaca i Australazije, da bi legendarna Četiri mušketira (Jean Borotra, Jacques Brugnon, Henri Cochet i Rene Lacoste) Davis Cup osvajala šest godina zaredom

     

    › Prva kontinentalna podjela na američku i europsku zonu uvedena je 1932.

     

    › Samo jednom se dogodilo da reprezentacija nadoknadi 0-2 u finalu Davis Cupa, napravili su to 1939. Australci u gostima kod Amerikanaca

     

    › Kao kapetan Australaca je Harry Hopman između 1939. i 1967. potpisao rekordnih 16 naslova

     

    › Zbog Drugog svjetskog rata se nije igralo 1940-45, a od 1946. se Davis Cup bez prekida igra svake godine

     

    › Amerikanac Tut Bartzen je u devet nastupa 1952-61. ostvario savršenih 16-0 (15 pojedinačnih i jedna pobjeda u paru)

     

    › Između 1954. i 1972. Nicola Pietrangeli odigrao je za Italiju rekordna 164 meča u Davis Cupu te ostvario najviše pojedinačnih (78) i pobjeda u paru (42) u povijesti ovog natjecanja; ukupan skor 120-44

    › Roy Emerson je između 1959. i 1967. osam puta vodio Australce do pobjede u Davis Cupu

     

    › Godinu dana nakon što je u tenisu startala Open era, Davis Cup je 1969. prvi put imao 50 sudionika

     

    › Južna Afrika došla je do finala 1974. i bez borbe osvojila Davis Cup jer su Indijci zbog apartheida odbili otići u Johannesburg

     

    › Björn Borg je 1975. ostvario 12-0 u pojedinačnim mečevima, najbolji omjer ikad u jednoj godini

     

    › Davis Cup je današnji izgled poprimio 1981. pokretanjem Svjetske skupine sa 16 najboljih, dok su ostali raspoređeni po kontinentalnom ključu te je uspostavljena protočnost kroz skupine

     

    › Brojka od 100 sudionika prvi put je probijena 1993. nakon ere u kojoj je kroz 20 godina Davis Cup osvajalo osam različitih zemalja

     

    › U 20. stoljeću Davis Cup su osvajali (9): SAD (31), Velika Britanija (devet puta), Australija (28), Francuska (osam puta), Južna Afrika, Švedska (sedam puta), Italija, Čehoslovačka i Njemačka (triput)

     

    › Od 2000. pobjednici Davis Cupa su bili (11): Španjolska (pet puta), Francuska, Rusija (po dvaput), Australija, Hrvatska, SAD, Srbija, Češka (dvaput), Švicarska, Velika Britanija i Argentina

     

    › Rekordnih 139 nacija nastupilo je u Davis Cupu 2001. godine

     

    › Stoto finale Davis Cupa odigrano je 2012. u Pragu, a u njemu je Češka slavila protiv Španjolske (3-2) nakon što je Radek Štepanek u petom meču dobio Nicolasa Almagra (tod)

     

    Iz drugih medija