Neizvjesnost - to je ono što izjeda hrvatske poduzetnike i radnike zaposlene u djelatnostima koje su sad ili zatvorene ili teško pogođene koronakrizom. Procjenjuje se da je oko 100.000 zaposlenih obuhvaćeno novim lockdownom. Svi ti radnici imaju obitelji, svi oni duboko su zabrinuti za egzistenciju - zamislimo samo da kompletno stanovništvo grada veličine Osijeka trenutno ne radi i strepi za svoju budućnost.
I koliko god možda bile i opravdane nove epidemiološke mjere, budući da smo po svim pokazateljima zaraze drugi najgori u Europskoj uniji, novo zaključavanje nije bilo popraćeno adekvatnim i pravovremenim mjerama pomoći gospodarstvu. S jedne strane, Vlada je u prvom lockdownu odgovorila s izdašnim i brzim mjerama koje su zaustavile gospodarsku katastrofu i uložila ukupno 10 posto BDP-a u spas ekonomije, a u ovom mini-lockdownu poduzetnici i dalje ne znaju što ih čeka i hoće li uspjeti preživjeti iduću godinu.
Ispravno su u Vladi procijenili da je mjera subvencije na plaće onima koji su zatvoreni dobro pogođena, to rade i druge države kako bi sačuvale zaposlenost, no zašto smo morali čekati šest dana od zatvaranja da bismo doznali koji su uvjeti da radnici koji sad ne rade dobiju subvenciju? Istina, HZZ je obavio dobar posao, pohvalno je i to da dužnosnici Ministarstva rada komuniciraju s poduzetnicima u Facebook grupama i odgovaraju im na pitanja, ali zašto ni, evo, više od tjedan dana ne znamo službeno na koji će način i kojim sve djelatnostima koje su zatvorene država platiti fiksne troškove i koje sve troškove?
Kad je trebalo zatvoriti, onda su službe bile brze i efikasne, sad kad treba obeštetiti ljude rješenja se još traže, pišu se pravilnici, pazi se na svaki zarez, a poduzetnici nervozno refrešaju web stranice Porezne uprave. Ne znamo ništa ni o uvjetima za dobivanje novih covid-kredita, ali znamo da je stvar štekala i u prvom lockdownu kad su se poduzetnici žalili da teško dolaze do njih, da je čuvena hrvatska administracija još jednom pokazala kako zagorčati život svima onima koji su iz nemoći, jer ih je država zatvorila, zatražili kredit.
S novim mjerama Vlade poduzetnici će vjerojatno preživjeti i ovaj lockdown, izgurat će nekako do kraja godine, no što će u 2021.? U dokumentu Europske komisije o mjerama koje države uvode, kod Hrvatske je 2021. ravna linija. Dok druge države EU imaju točno isplanirano kako će pomoći poduzetnicima da prežive 2021., trećina njih smanjuje i poreze, našim se poduzetnicima poručuje da nije vrijeme za razgovore o PDV-u, a o 2021. ćemo razgovarati kad ispratimo ovu groznu 2020.
Austrija je snizila PDV na ugostiteljstvo, kulturu i izdavaštvo do kraja godine, Njemačka je, uz sniženu opću stopu, do srpnja 2021. dodatno snizila posebnu stopu na kafiće i restorane, Belgijci će plaćati manji PDV u ugostiteljstvu i izdavaštvu, Bugari do kraja 2021. imaju nižu stopu PDV-a na ugostiteljske usluge i izdavaštvo, Grci će plaćati manji PDV na ugostiteljstvo do kraja travnja 2021., Ircima je snižena opća stopa PDV-a, a i Česi, Litvanci i Ciprani plaćat će manji PDV u kafićima i restoranima.
"Kriza nije vrijeme za razgovor o smanjenju PDV-a", rekao bi im Ćorić.