Reforma zdravstva u Hrvatskoj zasad je čista metafizika. Neprestano se traži "u mračnoj sobi kao crna mačka" koje nema. I ovih dana počelo se raspravljati o mogućim promjenama u tom sustavu od onih vlasničkih do ustrojavanja financija ne bi li se zaustavilo neprestano stvaranje novih dugova do strukturnih, ali sve je ipak nedorečeno. Naime, trenutačno svakog mjeseca zdravstvo bilježi 280 milijuna kuna novih gubitka. Najava izdvajanja obveza plaćanja naknada iz proračuna HZZO-a u visini većoj od 3 milijarde kuna, dodatni prihodi od povećanja obveznog plaćanja participacija na 4000 kuna te plaćanje zdravstvenog doprinosa za mlađe od 30 godina od oko milijarde, drži ministar, moglo bi popraviti financijsku situaciju, ali zasad se o tim prijedlozima nisu izjasnila ostala ministarstva poglavito ono financija koje bi trebalo preuzeti dio novih obveza.
Profesionalni menadžment
"Od ministarstva nismo dobili prijedloge ove financijske reforme, ali u načelu one se poklapaju s našim idejama. Naime, naknade za bolovanja i one rodiljske, ali i neke druge ne bi se trebale plaćati iz doprinosa koji su namijenjeni za plaćanje liječenja. Tako bi se izbjegao trošak od oko 3 milijarde kuna, a što se tiče doprinosa za mlade do 30 godina, to će se sigurno morati rješavati s Vladom. U načelu svatko tko predloži oslobađanje od plaćanja određenih obveza za zdravstvo trebao bi to i plaćati”, kaže dr. Dražen Jurković, ravnatelj Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), koja već nekoliko godina predlaže promjene u sustavu koje bi trebale povećati prihode, smanjiti rashode i osigurati veću učinkovitost.
No dodaje da je svakako nužno napraviti i strukturne reforme, primjerice odvojiti privatno od javnog, ali i promijeniti upravljačke modele.
"Ravnatelji nemaju gotovo nikakve ovlasti. Konačno bi se trebali opredijeliti za profesionalni menadžment koji će biti odgovoran za rezultate poslovanja. Nužno je odmaknuti se od političkog zapošljavanja u zdravstvu jer se pokazalo da se tako loše upravlja. Za objedinjenu javnu nabavu nije nužna promjena vlasništva kao što se predlaže”, kaže dr. Jurković.
Za direktora HZZO-a, dr. Luciana Vukelića, pozitivno je da se želi konsolidirati sustav.
"Mi smo na raspolaganju s našim iskustvima upravljanja, no nismo zakonodavac i sve će ovisiti o odlukama Vlade”, ističe dr. Vukelić.
Naime, sigurno je da sustav zdravstvenih financija treba ozbiljan zahvat. Sve je počelo izdvajanjem HZZO-a iz riznice što se u konačnici pokazalo kao dobar potez, ali proteklih godina nisu se učinili dodatni koraci koji bi ga stabilizirali. Prije svega državne obveze po Zakonu o zdravstvenom osiguranju ne plaćaju se u punom obimu, već maksimalno od šezdesetak posto. Zbog toga gubitci na kraju svake godine budu veći od očekivanih, a onda uskače proračun s tzv. sanacijama.
Od 2000. do ove godine država je sanirala zdravstvo s više od 22 milijarde kuna ili gotovo jednogodišnjim zdravstvenim proračunom. No to je još uvijek manje od onoga što je država bila obvezna platiti za neosigurane osobe od socijalnih slučajeva, do nezaposlenih, zatvorenika..., a što na godišnjoj razini s trošarinama na duhan iznosi više od 4 milijarde kuna. Prema najnovijem prijedlogu ministra, država bi trebala zdravstveni proračun osloboditi i plaćanja naknada u iznosu od oko 3 milijarde kuna što znači da bi se troškovi državnog proračuna, uključujući doprinose za mlađe od 30 godina, povećali za dodatne 4 milijarde. Teško je vjerovati da će se oko toga postići konsenzus u Vladi.
Na naš upit tko će što ubuduće financirati u zdravstvu i je li postignuta suglasnost s drugim dionicima Vlade, iz Ministarstva su odgovorili da "u ovoj prvoj fazi usuglašavaju osnovne smjernice sa svim sudionicima u procesu donošenja odluka. Tek nakon postignutog konsenzusa, predstavit ćemo reformu zdravstva javnosti”, drže u Ministarstvu zdravstva.
Opet prihodi
Za postizanje konsenzusa, čini se, najvažniji će biti pristanak Ministarstva financija. Iz njega zasad tek poručuju da još nisu dobili predloženi paket mjera, pa ga ne mogu ni komentirati te da su zaokupljeni predstojećim rebalansom i pokrivanjem generiranih gubitaka u sustavu. Ipak, dojam je da ministar financija i njegovi suradnici nisu baš oduševljeni prijedlogom kojemu je glavni fokus na povećanju prihoda, dok rashodna strana zdravstva ostaje vrlo fluidna i nedorečena.
Sve podsjeća na "reformu" prethodnog ministra zdravstva Milana Kujundžića koji je na kraju uspio ishoditi povećanje prihoda, ali gubici sustava nakon toga nastavili su još brže rasti.
Od predloženih mjera za povećanje prihoda, čini se, prihvatljiva bi mogla biti ona o ukidanju povlastica oslobađanja doprinosa za zdravstvo za mlade do 30 godina, ali odluku o tome treba donijeti Vlada. Kako je konačni cilj da proračunski deficit iduće godine padne ispod tri posto BDP-a, važnu ulogu u postizanju konsenzusa, očito je, morat će preuzeti sam premijer Andrej Plenković.