Mnogi stradali u potresu u Sisačko-moslavačkoj županiji, posebice ruralno stanovništvo koje ne može napustiti mjesta stanovanja zbog životinja o kojima se moraju birnuti, danima od razornog potresa koji im je uništio domove spavaju u svojim dvorištima pod nebom, uz vatru koju pale u bačvama, ili u svojim automobilima.
U stradala područja u srijedu i četvrtak počele su stizati mobilne i kamp kućice, te kontejneri za stanovanje koje su nesebično darivali građani Hrvatske, domaće turističke tvrtke, te europski prijatelji iz Slovenije, Austrije i Grčke, a pomoć stiže i iz brojnih drugih europskih zemalja. Te su države promptno poslale mobilne kućice, šatore, opremu za pomoć. Na tone i tone hrane, na tisuće litara vode, toplu odjeću, deke, vreće za spavanje poslali su građani iz cijele Hrvatske, na terenu su vojska, policija, zdravstveni djelatnici, pripadnici HGSS-a, Crveni križ, Caritas, brojni volonteri koji neumorno pomažu, no javnost se pita zašto se stradalo stanovništvo mora toliko oslanjati na donacije i na entuzijazam volontera.
Zašto oprema i prehrambene namirnice nisu odmah dostavljene iz strateških robnih zaliha države?
Ukupna vrijednost robnih zaliha u Hrvatskoj u ožujku ove godine iznosila je 537 milijuna kuna i dostatna je za opskrbu cijelog stanovništva Hrvatske za 30 dana.
Strateške robne zalihe strukturirane su tako da osiguravaju najosnovnije potrebe nakon prvobitnog udara s obzirom na tip elementarne ili druge vrste nepogode, a sastoje se od prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. U prehrambene proizvode spadaju žitarice, tjestenina, meso, mesne i riblje konzerve, voda za piće u bocama, cjelodnevni suhi obroci, sol, šećer, ulje, sir, mlijeko u prahu, dječja hrana i ostalo, a u neprehrambene proizvodi i oprema za smještaj i zbrinjavanje stanovništva poput naftnih derivata, kontejnera za stanovanje, autocisterni za vodu, posteljine, šatora, vreća za spavanje, kreveta...
Najveću vrijednost čini pšenica (18 posto), višenamjenske cisterne (15 posto), gorivo (12 posto), kukuruz (8 posto), juneće meso i šatori po 6 posto, cjelodnevni suhi obrok i mesne konzerve i pumpe za vodu po 4 posto, svinjsko meso i riblje konzerve 2 posto, te kontejneri za stanovanje i plovila 1 posto.
Budući da su stanovnici pogođenih područja danima bili bez struje, vode i krova nad glavom, zanimalo nas je zašto nisu dostavljeni iz robnih zaliha kontejneri za stanovanje, šatori, vreće za spavanje, agregati za struju, a što je s hranom i vodom.
Nakon što smo poslali upit Ministarstvu gospodarstva koje je nadležno za Ravnateljstvo robnih zaliha, dobili smo odgovor kako je više od 200 kontejnera upotrijebljeno za borbu s koronavirusom, a dio i za obitelji stradale u zagrebačkom potresu, te da zbog toga nema dovoljno kontejnera.
„Napominjemo i podsjećamo kako se 201 kontejner nalazi ispred zdravstvenih ustanova diljem Hrvatske te služi medicinskom osoblju kao pomoć u borbi s koronavirusom dok je 76 kontejnera angažirano za smještaj stanovništva nakon potresa u Zagrebu i okolici”, napominju.
Većina kontejnera, dakle, koristi se za trijažu ispred bolnica, kao i za testiranje na koronavirus.
Iz Ministarstva napominju kako je u tijeku nabava dodatnih kontejnera koja je pokrenuta još 22. prosinca za potrebe krize uzrokovane koronavirusom, te će iz tog kontigenta u narednih 10 dana biti dobavljen još 41 kontejner na potresom ugrožena područja.
Dosad je na ugroženo područje poslan tek 21 stambeni kontejner i to u srijedu i četvrtak, dan i dva dana nakon razornog potresa, ali potrebe za stambeno zbrinjavanje su puno veće – procjenjuje se da je zasad na više od 3500 objekata prijavljena šteta, a pitanje koliko od toga su kuće koje su potpuno srušene, a čiji vlasnici ujedno moraju ostati na svojim ognjištima zbog brige za životinje i kojima će biti potrebni kontejneri za stanovanje.
Na dan potresa, kažu u Ministarstvu, Ravnateljstvo za robne zalihe je po nalogu Ravnateljstva za civilnu zaštitu isporučilo osam cisterni za pitku vodu svaka je nosivosti po 7000 litara, 317 kreveta, te 3000 litara dizel goriva. No brojni stanovnici tog područja bili su bez struje. Agregati, njih 45 isporučeno je 30. i 31. prosinca, a u tom razdoblju isporučen je i 21 stambeni kontejner, 200 kreveta, jedna tona mesnih narezaka, 2000 cjelodnevnih suhih obroka, a u četvrtak je organizirana doprema 7500 kilograma kruha svakog dana do prestanka potrebe. Šatori, deke, vreće za spavanje se ne spominju, a i jasno je da ova količina hrana nije dovoljna da bi se pokrile potrebe svog ugroženog stanovništva, iako se tvrdi da je na robnim zalihama dovoljno proizvoda za opskrbu kompletnog stanovništva Hrvatske za čak mjesec dana.
Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova i ravnatelj Civilne zaštite tvrdi pak kako je hrane i vode i više nego dovoljno na terenu, da montažne i kamp kućice pristižu sa svih strana, ali da je potrebno vrijeme da se montiraju zbog nepovoljnog terena, a da šatori i nisu pogodni za smještaj zbog vremenskih uvjeta.
Ako nedostaje nečega na robnim zalihama u ovakvim situacijama prirodnih nepogoda i katastrofa roba se može nabavljati bez uobičajenih postupaka javne nabave, pa je pitanje zašto je trebalo dopustiti da potreseni građani spavaju u dvorištima i svojim automobilima.
Hitna nabava robe bila je, podsjetimo, i nakon proglašenja epidemije koronavirusom kada je iz Kine nabavljeno opreme u vrijednosti preko 360 milijuna kuna.
Građani Hrvatske još se sjećaju i razorne poplave u Gunji iz svibnja 2014. Ni tada država nije uspjela na vrijeme zbrinuti građane koji su bili pogođeni katastrofom. Tek je dva mjeseca nakon poplave u Gunju bilo dostavljeno samo 18 od 30 najavljenih stambenih kontejnera, a 21. kolovoza dodatnih 70 i to onih koje je su platili Ujedinjeni Arapski Emirati.
„Ravnateljstvo za robne zalihe robe isporučuje na temelju naloga Ravnateljstva za civilnu zaštitu odnosno kada se radi o dijelu vatrogasne opreme od Glavnog vatrogasnog zapovjednika. Razvidno je da je isporučena sva tražena roba koju robne zalihe posjeduju, a koja je putem Ravnateljstva civilne zaštite zatražena. Robne zalihe na svaki nalog za dostavom roba reagiraju u najkraćem mogućem roku, bez obzira o kojoj se vrsti roba radi”, zaključuju u Ministarstvu gospodarstva.