Kaos se nastavlja. Američki državni tajnik Mike Pompeo odbio je u utorak priznati izbornu pobjedu Joea Bidena i obećao glatku tranziciju prema "drugoj administraciji Donalda Trumpa".
To je samo jedan u nizu detalja koji potvrđuju da će administracija učiniti sve kako bi onemogućila uobičajeni prijenos vlasti. A u tom se svjetlu može gledati i najava da Pompeo u petak kreće na novu turneju - stvarno djelujući kao da se izbori nisu dogodili. I to u sedam zemalja koje su sve do jedne već čestitale Bidenu na pobjedi. Prva je destinacija Pariz i sastanak s Emmanuelom Macronom. Jedno je sigurno: Pompeo ne putuje kako bi se pozdravio s kolegama.
Nije isključeno da i on ima neki skriveni plan kojim Trump želi potkopati mogućnosti Bidenove administracije da izmijene politike koje su ostavština ove vlade. Trump je osoba s narcisoidnim poremećajem i za njega je nedopustivo, nezamislivo da Bidenova Bijela kuća sruši njegovu politiku prema Iranu. Politiku "maksimalnog pritiska" na Iran koja nije dala ali baš nikakvog rezultata jer se razbila o hridi iranskog odgovora u formi "maksimalne strpljivosti". Biden je bio najavio da će nastojati vratiti SAD u iranski nuklearni sporazum iz kojeg je Trump jednostrano izašao - i zbog toga nije mogao blokirati ukidanje sankcija na prodaju oružja Teheranu.
Elliott Abrams, posebni predsjednikov izaslanik za Iran, u posjetu je Zaljevu i Izraelu gdje dogovara novi "val sankcija" kojima bi onemogućio Bidena da brzo promijeni politiku prema Iranu. Dobro obaviješteni portal Axios prenosi da je Abrams na zatvorenom briefingu rekao kako Trump želi novi set sankcija Iranu svaki tjedan do 20. siječnja. Do inauguracije. U nadi da će to razbjesniti Teheran.
Posebno je interesantno da nije riječ o sankcijama vezanim uz iranski nuklearni program, jer bi njih Biden lako ukinuo povratkom u sporazum, nego vezanim uz proizvodnju balističkih projektila. Tu dimenziju ne pokriva i dalje postojeći iranski nuklearni program. I još dva važna elementa iranske politike: pomoć terorističkim organizacijama u regiji te kršenje ljudskih prava.
Vojni sukob?
Ako Trump uspije u ovom planu, Biden će imati vrlo ozbiljnih problema u uspostavi dijaloga s Iranom jer će teško moći obraniti ukidanje sankcija za ove dimenzije iranske politike koje su regionalno izuzetno opasne. I prijete, primjerice, oporavku Libanona. Ima čak izvora koji idu u krajnost te navode kako nije isključeno da Trump upravo sada, na odlasku, isprovocira vojni sukob s Iranom. Izgledi za takvo što su vrlo mali, ali to je Trump.
Situacija s izbornim rezultatima se pomalo smiruje. Demokratska stanka osigurala je većinu u Zastupničkom domu Kongresa nakon pobjede u najmanje 218 izbornih utrka, objavio je Associated Press. Demokrati su osigurali većinu u utorak kasno navečer nakon što je AP objavio njihovu pobjedu u tri neizvjesne utrke - zastupnici Kim Schrier iz Washingtona, Tom O'Halleran iz Arizone i Jimmy Gomez iz Kalifornije na reizboru su obranili parlamentarne mandate. I tako će demokrati ponovno birati predsjednika/predsjednicu Kongresa. No, većina će biti tješnja nego prije dvije godine. U Senatu situacija ne ide u prilog demokratima jer je u nedjelju Thom Tillis, republikanski senator, zadržao tu poziciju i sada stranka predsjednika Trumpa ima 49 senatora, a demokrati 48.
Izuzetno važna Georgia
Još se čeka rezultat s Aljaske i ključna bitka, koja će se održati početkom siječnja, u Georgiji gdje se vodi borba za oba senatorska mjesta. Demokrati se nadaju da bi na valu Bidenove pobjede u toj tradicionalno republikanskoj državi mogli ostvariti donedavno nezamislivo i dobiti ta dva mjesta što bi im omogućilo tanku, ali većinu u Senatu: ako republikanci i dobiju Aljasku, tada bi omjer bio 50:50, ali potpredsjednica Kamala Harris je tada glas koji odlučuje. Administracija u dolasku se nada da će, i u slučaju da izgube Senat, moći lakše raditi s tim domom jer je u njemu Biden proveo 36 godina. Ali, nije ondje već 12 godina i stigli su potpuno novi ljudi. I novi republikanci.
Republikanci koji su se listom postrojili iza Trumpa kao kapetana koji im je donio najveći broj glasova u povijesti. Ima među njima i razumnih koji smatraju da je cijeli plan dovođenja u pitanje izbornih rezultata smiješan i da se s tim slažu samo kako bi primirili Trumpa koji ionako živi u svom svijetu, daleko od realnosti. Ali, kad i napusti Bijelu kuću, Trump će imati izuzetno snažan utjecaj na Republikansku stranku. Koja je svjesna da mora graditi na njegovoj ostavštini kako bi sačuvala moćno biračko tijelo.
Posebno u svjetlu mogućih turbulencija između centra i lijevog krila Demokratske stranke. A one su već najavljene i sigurno će imati velik utjecaj na poziciju stranke u javnosti u sljedeće dvije godine do novih izbora za Kongres. Ako problemi budu dublji, tada bi republikanci mogli vratiti kontrolu nad oba doma i izuzetno otežati Bidenu posljednje dvije godine mandata.
S druge strane, Trump se ne kani povući ni kad izađe iz Bijele kuće. On i dalje mobilizira svoje najgorljivije pobornike, organizira donatore kako bi prikupio dovoljno novca za nastavak planiranih aktivnost s ciljem da s pozicije bivšeg predsjednika i stranačkog lidera na svaki način oteža rad demokratskoj administraciji. Preciznije, da nastavi djelovati destruktivno kao što je to radio i protekle četiri godina na unutarnjem planu. U takvim je okolnostima vrlo teško očekivati da među republikancima dođe do ozbiljnijeg političkog zaokreta. Konačno, samo četiri senatora iz te stranke dosad su priznala Bidenovu pobjedu: Susan Collins, Lisa Murkowski, Mitt Romney i Ben Sasse.
Gotovo 80 posto Amerikanaca, među kojima je mnogo republikanaca, priznaje Joea Bidena kao novog predsjednika, pokazalo je istraživanje Reuters/Ipsosa.