Kada je Hrvatska 1. siječnja 2020. preuzela predsjedanje Europskom unijom, znalo se da će to biti jedna od najvažnijih godina. Znalo se da se u njoj treba postići sporazum o odnosima s Ujedinjenom Kraljevinom nakon Brexita, da se treba usvojiti sedmogodišnji proračun EU, koji je, upravo zbog Brexita, sam po sebi izazov jer se ostavlja rupa od oko 15 milijardi eura godišnje koju nitko ne želi popuniti, a malo tko želi odustati od fondova koje dobiva iz istog proračuna.
Ali malo tko je bio pripremljen za izazov koji se pojavio već u veljači; koronavirus za koji nitko u EU nije bio pripremljen. Kako je zdravstvo isključiva ovlast država članica, EU na početku ništa nije mogla napraviti. Uslijedio je kaos. Svaka država se brinula sama o sebi, neke su zabranile izvoz medicinske opreme i lijekova, druge su nenajavljeno zatvarale granice, treće se borile s pandemijom, a četvrte mislile da će ih ona zaobići.
Hrvatska je odradila svoj dio posla, progurala izmjene prema kojima se moglo prijeći na virtualno održavanje sastanaka i usvajanja odluka. Usvojene su zajedničke smjernice za postupno otvaranje granica i koordinacija u poduzimanju zaštitnih mjera, osiguralo se da tijekom krize ipak nije bilo nestašice robe, države članice su počele surađivati, razmjenjivati iskustva i informacije, ali i primati pacijente iz država čije su bolnice bile pretrpane.
Hrvatska nije mogla tako brinuti previše o prioritetima koje je zacrtala prije preuzimanja predsjedanja EU-om, a koje je postavila nekoliko mjeseci prije. Ipak, uspjela je progurati odluku o otvaraju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, što je bilo jako teško. Koliko je to bilo teško govori i podatak da Njemačka nije uspjela niti jednu jedinu odluku o proširenju progurati u drugoj polovici godine. Možda zato što se Hrvatska više potrudila.
Najteža godina u povijesti EU ipak je završila pozitivnim vijestima. Postavljeni su temelji za novi početak, za povratak u normalu i za nastavak reformi i razvoja u planiranom smjeru. Prvo su u srpnju usvojeni i višegodišnji financijski okvir (VFO) i posebni fond za oporavak. Zajedno oba financijska megapaketa u vrijednosti većoj od 1800 milijardi eura. No kako u EU za sve važne odluke postoji nekoliko faza, taj sporazum u srpnju nije bio konačan. Sporazum koji su teškom mukom postigli šefovi država ili vlada EU trebalo je ispregovarati i s Europskim parlamentom.
A Parlament nije htio biti samo institucija koja udara žig na sve što dogovore države članice, pa je inzistirao na unošenju strogih uvjeta za korištenje sredstava iz proračuna EU kako novac ne bi išao onima koji krše načela vladavine prava. Poljska i Mađarska blokirale su usvajanje konačne odluke u Vijeću. Sve do kraja godine su trajali napori da se postigne kompromis. U jednom trenutku kompromis se činio nemogućim pa se počelo razmišljati o alternativnim rješenjima kojima bi se zaobišle Poljska i Mađarska. Ipak, u zadnji čas je kompromis postignut i nove podjele unutar EU izbjegnute, i to u trenucima kada bi takve podjele imale katastrofalne posljedice.
Pregovori o Brexitu su na početku godine bili označeni kao najveći izazov za EU. U sjeni korone vodili su se u teškim uvjetima i zbog crvenih crta koje su postavile obje strane. EU je imala smjernice usvojene na razini 27 država članica pa nije ni mogla popustiti u pregovorima. Ali na kraju, na Badnjak, postignut je kompromis i oko tog pitanja. Tako da u trgovini između UK i EU neće biti nepredvidljivosti i prepreka.
Neće biti niti carina ako se obje strane budu pridržavale dogovorenog. Neće ništa biti kao do sada, ali moći će se i dalje putovati bez viza, a milijuni građana EU koji su prije imali boravak u UK i obrnuto imat će riješen status. Dobra vijest za Uniju krajem godine bio je i ishod američkih predsjedničkih izbora. Poraz Donalda Trumpa može odnose između EU i SAD-a ponovno učiniti normalnima. Joe Biden vidi u EU najbližeg saveznika s kojim će se SAD boriti za zaštitu i promicanje zajedničkih vrijednosti, a ne kao protivnika, kako je to vidio Donald Trump.
Odobrenje cjepiva protiv koronavirusa još je jedan obećavajući događaj koji je došao krajem godine, nakon čega je i krenulo cijepljenje u svim državama članicama.S riješenim Brexitom koji je sada konačno iza nas jer je skinut s dnevnog reda, s cjepivom protiv koronavirusa, s Bidenom u Bijeloj kući, s osiguranim novcem za sljedećih sedam godina, uz dodatni novac za oporavak, 2020. godina ipak je uspješno završena pa je sada Portugalu i Sloveniji ostao lakši dio posla, barem što se tiče pregovaranja i prepucavanja u Vijeću.
Te dvije države će, svaka po polovicu godine, fokus moći staviti na početak implementacije onoga što je dogovoreno u staroj godini. Ali imat će i one posla jer je pred EU i dalje konferencija o budućnosti Europe koja, zbog pandemije, nije ni počela na vrijeme. A na čekanju su i reforme sustava azila i migracija koje uvijek prijete jedinstvu Europske unije. U svakom slučaju, ne ponovila se 2020. koja je ipak, uz sve probleme, završila s velikom nadom da će 2021 biti godina novog početka.