Izbor Donalda Trumpa predsjednikom SAD-a bio je svojevrsni bunt protiv elita, odnosno ono što je dio birača smatrao tradicionalnim washingtonskim establishmentom, a koji po njihovom mišljenju nije ponudio rješenja za njima goruća pitanja proteklih desetljeća. U tom smislu, tada je bivša državna tajnica Hillary Clinton bila u dijelu javnosti, ali i u jednom dijelu Demokratske stranke, percipirana upravo kao dio tih elita. Unatoč napetostima na unutarnjem i vanjskopolitičkom planu koje su obilježile mandat predsjednika Trumpa, ne može se zanemariti i postignute rezultate u području gospodarstva i otvaranje brojnih novih radnih mjesta. U tom kontekstu, sve je vodilo prema reizboru Trumpa.
Međutim, ignoriranje i loše upravljanje krizom oko pandemije covida-19, koje je pokazalo i sve slabosti američkog zdravstvenog sustava unatoč inovacijama i tehnologiji koju SAD posjeduje, u konačnici je poništilo pozitivne rezultate Trumpove ekonomske politike. To je, zajedno s prosvjedima u nizu gradova zbog položaja afroameričkog stanovništva i podjelama u društvu, bilo ključnim čimbenikom za rezultate ovih izbora. Rezultati izbora i reakcije na njih pokazuju kako je Amerika duboko podijeljena.
Glavni izazov bit će sveameričko ujedinjenje duboko podijeljenog društva. Izabrani predsjednik Joe Biden to prepoznaje te je odmah najavio "zacjeljivanje" društva i države u tom smislu. Pozvao je i one koji mu nisu dali glas da mu daju šansu. Kao što je u svom govoru istaknula izabrana potpredsjednica Kamala Harris, Biden je srušio jedan od posljednjih tabua i imao "drskost" za potpredsjednicu i svoju desnu ruku nominirati ženu. U tom smislu, napravljen je važan iskorak u američkoj politici, kao što je to bio slučaj i u Hrvatskoj 2015. godine izborom žene na čelo države.
Više dosljednosti
Joe Biden već u prvim danima svojega mandata donosit će odluke koje će predstavljati otklon od sadržaja i stila politike svog prethodnika, pa i ukidanje nekih od njih i vraćanje na stanje prije Trumpova mandata. Uz žurno rješavanje svevažnog pitanja pandemije covida-19 i gospodarskih mjera u cilju nadilaženja krize, glavni prioriteti zasigurno će biti:
1. Jačanje nacionalnih institucija i vraćanje povjerenja ljudi u njih, te zaštita institucija poput onih ključnih u nošenju s pandemijom (CDC, FDA) od političkog utjecaja i pritiska.
2. Povratak međunarodnim savezništvima, razvoj i rad na zajedničkoj agendi, podizanje američkog ugleda u svijetu i utvrđivanje američkog predvođenja u svijetu. Ohrabruje što je Biden već u prvom govoru rekao kako će Amerika voditi primjerom.
3. Povratak u međunarodne institucije, gdje će SAD opet zauzeti svoje mjesto za stolom - što će u tom smislu biti "reangažirani SAD". Ovdje ponajprije imam na umu Ujedinjene narode i povezane organizacije, poput Svjetske zdravstvene organizacije i drugih. Posebno pozdravljam najavu povratka u Pariški sporazum o klimatskim promjenama, koji predstavlja zajednički, globalni okvir i zalog za našu održivu budućnost. Osobno bih voljela vidjeti povratak SAD-a i u nuklearni sporazum s Iranom (JCPOA), uz nužne korake i iranske strane, koji mi u Europskoj uniji podržavamo, uz istodobni nastavak potpore i razumijevanja za sigurnost Izraela.
4. Promicanje vrijednosti, poput demokracije i vladavine prava, što je uvijek dio agende svake američke demokratske administracije. Sve u svemu, posebno kad je riječ o međunarodnim odnosima, možemo očekivati više dosljednosti i predvidljivosti američke administracije. Transatlantske veze i povjerenje također treba nastojati ojačati, prije svega snažnijom suradnjom Europske unije i SAD-a te kroz savezništvo u NATO-u. No ne treba zaboraviti kako je upravo jedna demokratska administracija - ona predsjednika Obame - ustrajala na 2% BDP-a izdvajanja za obranu i 20% od toga za tehnološki razvoj, na što su se države članice obvezale na summitu u Walesu. Neće biti popuštanja, ali bit će više dijaloga i razumijevanja.
Suradnja odmah
Kad je riječ o odnosu prema Europskoj uniji, potrebna je promjena i u sadržaju i u tonu. Jačanje europsko-američkih veza treba predstavljati oslonac za obje strane u budućnosti. Tijekom svoje karijere imala sam prigodu susresti se sa svim živućim i u međuvremenu i jednim preminulim američkim predsjednikom. Joe Biden svakako je ponajbolji poznavatelj prilika u Jugoistočnoj Europi. Tu se može uspoređivati jedino s Hillary Clinton, koja nije uspjela pobijediti na izborima. U Washingtonu sam imala prigodu pripremati ključne sastanke s potpredsjednikom Bidenom u vrijeme hrvatskih pristupnih pregovora, s predsjednikom Josipovićem i premijerkom Kosor. Bidenova potpora ulasku Hrvatske u EU bila je ključna u završnim fazama pristupanja.
No kad je o našim bilateralnim odnosima riječ, ponovit ću ono što sam rekla i nakon izbora Donalda Trumpa. Hrvatska neće biti visoko na listi prioriteta nove američke administracije. Nismo velika država, a srećom nismo ni država-problem. Odnosi sa SAD-om dobri su i čvrsti. Kako bismo napravili daljnje iskorake, sami moramo nametati inicijative na agendu bilateralnih odnosa i biti proaktivni, a ne reaktivni. U tom kontekstu, Hrvatska i novoj administraciji, odnosno starim prijateljima, treba jasno artikulirati ne samo svoja stajališta, već i rješenja. Nemojmo zaboraviti na važnost razdoblja tranzicije administracija - s novom administracijom treba početi surađivati sada i odmah.
Nadam se da hrvatski veleposlanik u Washingtonu ove godine ne planira u Hrvatsku za Božić, jer to je vrijeme intenzivnog rada, kada se postavljaju temelji budućih kontakata i suradnje. Naravno, postoje mnoga ograničenja jer osobe koje su mogući kandidati za mjesta u budućoj administraciji ne smiju kontaktirati s predstavnicima stranih vlada, ali uvijek postoji način. Uostalom, i sama sam svojim posjetom SAD-u u prijelaznom razdoblju između Obame i Trumpa postavila temelje buduće suradnje, osigurala Trumpov dolazak u Varšavu na sastanak Inicijative triju mora i bilateralni sastanak među prvih 20 državnika u svijetu, kao i okosnice budućih projekata bilateralne i multilateralne suradnje.
Trumpu se mora priznati kako je, iako nas nije dobro poznavao, Hrvatskoj uvijek bio sklon. Uostalom, tijekom njegova mandata uspjeli smo privesti prema kraju i dva ključna procesa: ulazak u program izuzeća od američkih viza te početak sklapanja iznimno važnog Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, bez kojega ne možemo govoriti o ozbiljnim američkim ulaganjima u Hrvatskoj, što je iznimno važno i za gospodarske odnose i naše iseljeništvo.
Obnova savezništava
Za Hrvatsku i mene osobno, posebno je bila važna njegova potpora Inicijativi triju mora, a u konačnici i obećana sredstva u visini od milijardu američkih dolara. Treba napomenuti kako ova Inicijativa, koja predstavlja samosvjestan hrvatski vanjskopolitički iskorak i kojom smo ojačali hrvatski položaj u Europi te stvorili platformu za suradnju 12 država članica EU, uživa ne samo podršku EU, već i potporu obje velike američke stranke i utjecajnih američkih krugova.
Sigurnost Europe, posebice energetska, te jačanje istočnog dijela EU, politika je koju dijele sve američke administracije. Stoga očekujem vjetar u leđa za Inicijativu i od Bidenove administracije. Hrvatska mora iskoristiti svoj geopolitički položaj, a u ovom trenutku, uz potporu procesima rješavanja otvorenih pitanja u našem susjedstvu, osobito u Bosni i Hercegovini, to najbolje možemo kroz prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu. Tadašnjeg potpredsjednika Bidena pozvala sam u Hrvatsku 2015. godine te je u Zagrebu boravio i bilateralno i na sastanku na vrhu Procesa Brdo-Brijuni. Razgovarali smo na Pantovčaku vrlo otvoreno u najužem krugu suradnika, kao i nasamo.
Bilo bi neprimjereno i nediplomatski govoriti o sadržaju tog sastanka, no ono što mogu reći jest da Joe Biden ne samo da je dobro upućen u prilike u JIE, da jako dobro poznaje povijest ovog prostora i odgovornost sviju, nego mu je i iznimno i iskreno stalo do njegove stabilnosti i napretka. U tom kontekstu, Hrvatska može i mora u razdoblju koje je pred nama preuzeti inicijativu.
Bidenova administracija imat će toliko "domaćeg" posla i onog oko obnove savezništava da će cijeniti preuzimanje odgovornosti i inicijative. To je zadaća za RH, u kontekstu Inicijative triju mora, ili pogleda na sigurnost i stabilnost susjedstva, ali i EU, koja se mora potvrditi kao samosvjestan globalni dionik, ne se priklanjati nekome kao slabija strana, pa ni SAD-u, već u taj odnos ulaziti ravnopravno i proaktivno.
