Njemačka je odbacila prijedlog Europske komisije o spašavanju posrnulih banaka direktnim pumpanjem novca iz zajedničkog europskog fonda. Komisija je taj prijedlog navela u sklopu svojeg izvješća o financijskom stanju zemalja EU kako bi smirila tržišta i spriječila financijski slom Europske Unije prouzročen najnovijim problemima sa španjolskim bankama.
Njemačkoj se priključila i Finska kojoj se također nije svidio prijedlog osnivanja “bankarske unije”, kako su je nazvali europski mediji.
Čelnik Europske komisije Jose Manuel Barroso prijedlog snažnije integracije kontinentalnog bankarskog sustava objasnio je potrebom za fleksibilizacijom i brzinom koju zahtijeva kriza. Do sada je bilo predviđeno da novac za spašavanje banaka dolazi preko Europskog stabilizacijskog mehanizma, stalnog fonda za spašavanje Europske Unije, koji bi punu funkcionalnost trebao postići u srpnju.
Prema ranijem dogovoru, Fond bi koristile samo vlade koje bi nakon posezanja u zajedničku kasu posredno spašavale domaće banke u nevoljama. Kako su objasnili u Komisiji, ovakav posredni način financiranja osim što usporava proces spašavanja, povećava dug i deficit država.
Rezanje deficita
Upravo je Njemačka zajedno s Bugarskom u izvješću predložena da se makne s kaznene liste zemalja nakon što joj je uspjelo smanjiti deficit ispod dogovorenog maksimuma od tri posto.
Njemačka je uspjela srezati deficit na jedan posto, dok ga je Bugarska smanjila na 2,1 posto. Komisija je, međutim, bila mnogo popustljivija prema Španjolskoj jer je svjesna da u slučaju pada te zemlje slijedi velika opasnost za cijelu eurozonu. Stoga je toj zemlji produljila gospodarski život davši joj godinu dana više da dovede deficit do razine od tri posto. Uvjet je, doduše, da donese solidan dvogodišnji proračunski plan za 2013. i 2014. godinu.
Komisija je zagrijana i za ideju izdavanja euroobveznica koje bi zajednički izdavalo 17 članica eurozone. “Proračunska disciplina i solidarnost mogli bi se postići kroz izdavanje zajedničkog duga”, navela je Komisija u izvješću.
Grčki scenarij
Iako priličan broj zemalja razmišlja kao i Komisija, njima se do sada uspješno protivila Njemačka na čelu s kancelarkom Angelom Merkel. Analitičari smatraju da bi Merkel mogla smekšati svoje tvrdokorne stavove nakon najnovijeg neželjenog razvoja Španjolskom kojoj ozbiljno prijeti grčki scenarij, ali čiju bi imploziju gospodarstva eurozona mnogo teže preživjela nego propast Grčke.
Upravo je direktna kapitalizacija banaka trebala uvjeriti ne samo ostatak svijeta nego Španjolsku da EU stoji iza Španjolske i da je spremna direktno brizgati novac u krvotok španjolskog bolesnog bankarskog sustava.