HNB-ova anketna istraživanja o povjerenju potrošača za rujan i listopad upućuju na daljnji pad potrošačkog optimizma “zbog pesimističnih očekivanja glede promjene financijske situacije u kućanstvu i općih gospodarskih kretanja u idućih godinu dana”.
Raspoloženje građana nezaustavljivo pada još od veljače, kada su mnogi počeli gubiti nadu da će nam s novom Vladom biti bolje.
Probuđeni optimizam
Turoban pogled na budućnost, prisutan još od početka krize, nakratko je prekinut uoči izbora. Prvi put u povijesti indeks povjerenja potrošača u Hrvatskoj tada je bio na istoj razini kao u EU. Međutim, probuđeni optimizam ljude je držao otprilike pola godine. Najnoviji podaci HNB-a pokazuju da je povjerenje opet blizu najniže točke, na kojoj je bilo u jeku krize, u kolovozu 2009. Što se može iščitati iz takvog raspoloženja građana?
Trgovina, BDP, uvoz
- Nažalost, sadašnje depresivno stanje potrošača u Hrvatskoj signal je da ekonomski oporavak nije na vidiku, barem u kratkom roku - navode analitičari EBRD-a Marija Kuzmanović i Peter Sanfey u istraživanju “Can consumer confidence data predict real variables? Evidence from Croatia”.
Na postavljeno pitanje autori odgovaraju pozitivno: promjena povjerenja potrošača pomaže objasniti promet u trgovini, koji je usko povezan s BDP-om i uvozom. Vrlo snažan pokazatelj zbivanja u trgovini je planirana kupnja anketiranih. Sve su to važni pokazatelji za političare, poslodavce, one koji moraju planirati unaprijed i uvažiti tržišne trendove.
Glavni cilj istraživanja o povjerenju potrošača je mjerenje njihovih očekivanja povezanih s kućnim budžetom, općom ekonomskom situacijom, nezaposlenošću i štednjom u idućih 12 mjeseci. Primjerice, pitanje glasi “Kako očekujete da će se promijeniti financijska situacija u vašem kućanstvu idućih 12 mjeseci” ili “S obzirom na cjelokupnu ekonomsku situaciju, smatrate li da je sada pravi trenutak za kupnju proizvoda poput namještaja i kućanskih aparata?”.
Pri usporedbama Hrvatske s EU indeks povjerenja uvijek je bio malo niži. Međutim, nakon 2009. godine ta se razlika značajno povećala, što autori istraživanja ne pripisuju samo nižem životnom standardu nego i očekivanjima u smislu socijalne zaštite i pronalska posla.
Povećanje razlike
Nakon kratkotrajnog približavanja europskom optimizmu u vrijeme izbora, razlika među indeksima opet se povećala na gotovo 20 bodova (najveća je bila oko 30 bodova).
Iz toga proizlazi da bi Vlada, želi li pokrenuti oporavak ekonomije, morala ljudima vratiti povjerenje i pružiti im optimizam.
‘Ljudi žele da Vlada provodi što je obećala’
Ljudi bi bili sretniji kad bi vidjeli da izvršna vlast ima sposobnost provesti ono što je obećala, kaže Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta. Vlada si je zadala ambiciozne ciljeve, posebno kod investicija, ali bilo je jasno da se ne mogu lako provesti. Drugi su problem porezi.
- Neozbiljno je najaviti porez na imovinu, koji direktno zadire u dohodak kućanstava, a da se ni godinu dana nakon toga ne zna što je s njim - dodaje Maruška Vizek.