Uobičajena dnevna bolnička gužva polako je jenjavala u trenutku kada je oko dva metra dugi kovčeg od iverice polako unešen u podrumske prostorije KB-a Dubrava. Da kovčeg skriva neobičnog pacijenta znala je tek nekolicina nas koji smo se u četvrtak poslijepodne okupili u Zavodu za intervencijsku i dijagnostičku radiologiju KB-a Dubrava i čekali početak zanimljivog i uzbudljivog znanstvenog eksperimenta.
- Čini mi se kao da prisustvujemo nekom važnom trenutku koji će nas odvesti duboko u prošlost - rekla sam svojoj kolegici, fotoreporterki Nini koja je pozorno snimala otvaranje kovčega.
Pet mumija
Iz njega je iznesena Kareset, oko 2300 godina stara egipatska mumija koja se čuva u zagrebačkom Arheološkom muzeju. Kareset je zatim pažljivo unešena u prostoriju u kojoj se nalazi moćni uređaj za magnetsku rezonanciju. Tamo je trebalo početi snimanje mumije uz pomoć MR-a što je dio zajedničkog istraživanja Arheološkog muzeja i Zavoda za intervencijsku i dijagnostičku radiologiju KB-a Dubrava.
- Na ideju za ovo istraživanje došli smo kada smo 2007. godine u uglednom medicinskom časopisu JAMA (Journal of American Medical Association) vidjeli snimku jedne egipatske mumije napravljenu magnetskom rezonancijom pomoću Siemensova uređaja kakav imamo u KB-u Dubrava. Pomislio sam da bismo na sličan način mogli istražiti i egipatske mumije iz zagrebačkog Arheološkog muzeja - rekao je dr. med. Mislav Čavka dok smo u podrumu bolnice čekali da eksperiment počne.
Iako se odlučio za liječničku karijeru i sada specijalizira radiologiju u KB-u Dubrava, Mislav Čavka ne zaboravlja svoju ljubav prema povijesti, pogotovo onoj drevnoj iz doba egipatskih faraona. Stoga je zajedno s egiptologom, mr. Igorom Uranićem iz Arheološkog muzeja, odlučio pomoću magnetske rezonancije pručavati egipatske mumije.
Naime, u sklopu egipatske zbirke Arheološkog muzeja, koja je nastala u 19. stoljeću, čuva se pet egipatskih mumija. Među njima je i tajanstvena Karaset, koja je u stalno postavu muzeja izložena u drvenom antropomorfnom sarkofagu.
Gospodarica kuće
- Karaset je mumija koja potječe iz zbirke Franza Kollera, časnika austrougarske vojske, ali i strastvenog kolekcionara. Koller je egipatske starine kupio u Napulju, ali ne znamo ni kako su dospjele u Italiji ni iz kojeg su dijela Egipta. Novija istraživanja, međutim, ukazuju da je veći broj predmeta nastao u Gornjem Egiptu, u Luksoru i njegovoj okolici - rekao je Igor Uranić, voditelj egipatske zbirke u Arheološkom muzeju, koji je egiptologiju diplomirao na Sveučilištu u Budimpešti.
- Kollerovi nasljednici prodavali su zbirku u Pragu gdje su je kupili vodeći članovi Ilirskog pokreta, uz mnoge donacije građana. No, najviše novca dali su biskupi Strossmayer i Haulik - dodao je Uranić naglasivši da je Kareset mumija žene.
- Ta mumija nije datirana pomoću ugljika-14, no tekstovi na drvenom sarkofagu, njegovo oblikovanje, način obrade tijela i naravno usporedba s drugim sličnim spomenicima u svijetu, ukazuju da potječe iz 3. stoljeća prije Krista - rekao je Uranić istaknuvši da se u zapisu na drvenom sarkofagu uz ime Kareset navodi da je bila “gospodarica kuće”.
- Naziv “gospodarica kuće” potvrđuje da je bila udana. To je uobičajeni naziv za pokojnice iz Egipta, što znači da je bila žena iz naroda, a ne svećenica ili visoko rangirana osoba iz političkog života. Puno više od toga ne možemo znati. Naime, mumije i spomenici nabavljeni otkupom imaju taj nedostatak da ne znamo gdje su pronađene i kakvim okolnostima - dodao je Uranić.
Volonterski rad
U prošlosti nije bilo moguće proučavati unutrašnjost mumija bez odmotavanja zavoja i anatomske sekcije, što je dovodilo do uništenja uzoraka. Iako je otkriće rengenskih zraka otvorilo nove mogućnosti istraživanja, pokazalo se nedostatnim.
Naime, standardne rengenske snimke pružaju dovoljno podataka samo o kostima dok su za analizu tjelesnih šupljina i mekih tkiva nedovoljne. Tek je pojavom kompjutorizirane tomografije (CT) postalo moguće neinvanzivnom metodom dobiti informacije o mekim tkivima i tjelesnim šupljinama.
Istraživanje mumija pomoću modernih dijagnostičkih metoda kao što su CT i MR posljednjih je godina veliki znanstveni hit. Tako je uz pomoć CT-u prije nekoliko godina istražen Tutankamon, najpoznatija mumija na svijetu pa smo tako saznali da je taj egipatski faraon umro od infekcije u koljenu u 19-oj godini.
CT je, također, otkrio da je Oetzi, glasoviti Ledeni čovjek iz Bolzana koji je živio prije 5300 godina, umro od iskavarenja.
- Mi smo već pomoću CT-a i rengena istraživali tzv. nepoznatu mumiju koju je biskup Haulik donirao muzeju u 19. stoljeću. No, sada smo odlučili otići korak dalje i pokušati uz pomoć MR-a snimiti mumiju Karaset. MR radi na principu rezonancije iona vodika. Kako se čovjekovo tijelo sastoji od 80 posto vode, slike dobivene pomoću MR-a kod živih pacijenata su jako dobre - pojasnio je Čavka naglasivši kako mumificirano tkivo ima u sebi vrlo malo vodika.
- Mumija se može snimati magnetskom rezonancijom samo uz pomoć posebnog softvera koji nam je Siemens posudio specijalno za ovu priliku. Također, zahvaljujući razumijevanju ravnatelja KB-a Dubrava prof. dr. Milana Kujundžića i šefa radiologije prof. dr. Borisa Brkljačića dobili smo priliku za istraživanje koje se vodi izvan radnog vremena, a u njemu smo volonterski - ispričao je Mislav Čavka obavljajući posljednje pripreme za magnetsku rezonanciju Karaset.
Prvi rezultati
Kako je snimanje mumije magnetskom rezonancijom drugi takav eksperiment u svijetu, u Zagreb je za ovu prigodu stigao i Siemensov stručnjak iz Austrije, inž. fizike Gert Reiter.
Snimanje je počelo, a zatim se proteglo do duboko u noć.
- Zadovoljan sam snimanjem jer smo uspjeli dobiti signal iz područja našeg zanimanja. Budući da je ova Siemensova sekvenca još u fazi ispitavanja, snimanje je trajalo neusporedivo duže od standardnih protokola - rekao nam je nakon završenog snimanja Mislav Čavka koji je već raspolagao i nekim preliminarnim rezultatima.
- Preliminarno se može reći da je Kareset bila mlađa ženska osoba, a našli smo i dokaze o malignom procesu kod nje. No, detaljnije o tome moći ćemo reći kada, zajedno s antropolozima, budemo analizirali snimke kojih ima više od 5000. U svakom slučaju, na Kareset smo obavili gotovo sav predviđen posao, a rezultate namjeravamo objaviti u jednom od uglednih svjetskih znanstvenih časopisa. Nakon toga, u suradnji s mr. Igorom Uranićem i ravnateljem Arheološkog muzeja prof. Antom Rendićem-Miočevićem planiramo snimiti na digitalnom rengenu, CT-u i MR-u, i ostali mumificirani materijal iz Egipatske zbirke - zaključio je Mislav Čavka.
Naše mumije su iz privatnih zbirki
- Za života Kareset Egipat je bio kraljevstvo na zalasku svoje moći. Nakon, teških ratova i okupacije od strane Asiraca i Perzijanaca, Egipat je prestao biti velesila koja je prije kontrolirala dio Afrike, Bliski istok, dio Mediterana i prednju Aziju. Tada, ne znamo je li to bilo neposredno prije ili možda za života Kareset, u Egiptu počinje utjecaj helenizma, izgrađuje se Aleksandrija i to je zora jednog sasvim novog i drugačijeg doba. U isto vrijeme u većem dijelu Egipta nastavljao se voditi tradicionalni način života. Ljudi koji su živjeli od zemlje i dalje su ovisili o godišnjoj poplavi Nila i urodu žita. I dalje su slavili svoje bogove - pojasnio je Igor Uranić naglasivši kako Egipatska zbirka u Arheološkom muzeju broji oko 2200 eksponata.
Među eksponatima je i pet intrigantnih mumija.
- Dvije su iz Kollerove zbirke akvizirane još u 19. stoljeću. Treća je tzv. Zagrebačka mumija koja je bila umotana u najduži etruščanski tekst ikad pronađen. Nju je Narodnom muzeju oporučno ostavio Mihael Barić, kolekcionar iz Beča. Četvrta je stigla 1967. kao poklon Egipatske vlade za sudjelovanje nekih poduzeća i stručnjaka u velikoj akciji UNESCO-a u spašavanju spomenika Nubije. Peta je dar biskupa Haulika - ispričao je Uranić.