Josipu Buljeviću, šefu Sigurnosno-obavještajne službe, mandat je istekao 10. listopada, a službene potvrde da su se predsjednik i premijer usuglasili o njegovu nasljedniku još nema. U medije su plasirana imena dvojice kandidata: Dragana Lozančića , aktualnog pomoćnika ministra obrane, i Mirka Bilandžića, stručnjaka za vojnu sociologiju i docenta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Lozančić, ako je vjerovati političkim kuloarima, slovi kao izgledniji kandidat kojeg je predložio premijer Zoran Milanović, a predsjednik Ivo Josipović, iako ne “iz prve”, prihvatio.
Bez komentara
Ako su neslužbene informacije točne, Hrvatska će prvi put na čelu civilne tajne službe dobiti osobu koja uz hrvatsko ima i američko državljanstvo. Lozančić je rođen u SAD-u u obitelji hrvatskih iseljenika, a u MORH ga je 1991. navodno doveo Gojko Šušak.
Premda je u prošlih dvadesetak godina u državnom aparatu radio i radi niz ljudi s dvojnim državljanstvom, od toga neki, poput Šuška ili Ivice Mudrinića, i na ministarskim poslovima, još se nije dogodilo da takva osoba zasjedne na čelo najvažnije sigurnosno-obavještajne službe. Mogu li u vrh sigurnosnih službi dolaziti osobe s dvojnom lojalnošću prema državama čije putovnice imaju? Ako je vojnicima, policajcima i obavještajcima zabranjena pripadnost političkim strankama kako moć ne bi zloupotrebljavali u stranačke svrhe, mogu li vodeći ljudi tajnih službi imati državljanstva drugih država, pitali smo stručnjake za nacionalnu sigurnost, čelnike saborskoga Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te američko veleposlanstvo.
Od potonjih smo dobili kratak i izričit odgovor: “No comment”, a pitali smo ih i je li u SAD-u zamisliva situacija da ne čelo tajne službe dođe osoba koja uz američko ima i drugo državljanstvo.
Predsjednik saborskoga Odbora za unutarnju politiku i nacionalu sigurnost, šef HIS-a iz devedesetih, Miroslav Tuđman, ignorirao je naša pitanja. Igor Dragovan, njegov zamjenik iz redova SDP-a, bio je rezerviran: - Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost očitovat će se kad dođe usuglašeni prijedlog premijera i predsjednika, do tada ne mogu ništa komentirati.
Vlatko Cvrtila, profesor s Fakulteta političkih znanosti i stručnjak za pitanja nacionalne sigurnosti, u dolasku osobe s dvojnim državljanstvom na čelo SOA-e ne vidi ništa sporno zato što kandidat uz hrvatsko ima američko državljanstvo.
Amerikanci u Mossadu
- Ako ni jedan zakon to ne sprečava, ne vidim u čemu je problem. To bi bila zapreka da smo još u hladnom ratu, no danas kad smo u NATO-u više nije. Štoviše, u američkoj putovnici kandidata za tu dužnost vidim prednost - smatra Cvrtila. I stručnjak za vojna i sigurnosna pitanja Fran Višnar dijeli slično mišljenje. Među državama koje su strateške saveznice, kao što su, npr., Izrael i SAD, dvojno državljanstvo nije problem.
- U Mossadu kao jednoj od najboljih obavještajnih službi svijeta imate ljudi koji uz izraelsko imaju i američko državljanstvo. Glavni kriterij za ulazak u taj dio državnog aparata je izvrsnost. U slučaju hrvatskih tajnih službi, ako je drugo državljanstvo američko, ne postoji problem podvojene lojalnosti jer mi na našoj violini sviramo istu glazbu kao i oni na američkoj violini - rekao je Višnar.
Sa SAD-om smo saveznici, ali naše tajne službe nisu
Samo jedan od sugovornika iz redova sveučilišne zajednice, koji se u znanstvenoj karijeri bavi i sigurnosno-obavještajnim službama, a želio je ostati anoniman (jer tvrdi kako ne želi sudjelovati u dnevnopolitičkim prepucavanjima u imenovanju novog načelnika SOA-e), izjavio je: - Ne, ne bi bilo mudro na vrh obavještajne službe imenovati osobu s dvojnim državljanstvom, jer osoba na takvoj dužnosti mora imati isključivu lojalnost državi čiju tajnu službu vodi, a ne i nekoj drugoj državi.
- Hrvatska i SAD jesu saveznici, ali njihove službe nisu. One surađuju u borbi protiv terorizma i prekograničnom kriminalu, no službe mogu međusobno surađivati samo na temelju interesa vlastitih zemalja. Ne zaboravimo da se savezništva mogu i preokrenuti. Najbolji primjeri su Izrael i SAD koji jesu u dugogodišnjem savezništvu, ali se i međusobno špijuniraju. Sjetimo se samo skandala kad su Izraelci provalili u podatke CIA-e - izjavio je naš sugovornik iz redova sveučilišne zajednice.