Ta je zemlja krvavo zarađena u rudnicima u Argentini, na Novom Zelandu i u Australiji. Moj dida je 25 godina radio u australskom rudniku Broken Hill, vratio se doma u Podgoru, kupio parcelu i ubrzo obolio od rudarske bolesti.
Ubio ga je iscrpljujući rad, ubili su ga otrovi koje je desetljećima udisao bez sunca i miseca, duboko pod zemljom. Tko u Dalmaciji ima teren od dvije-tri tisuće kvadrata, zna o čemu govorim, zna da je to krvava zemlja. A danas mi ona, zbog načelnika g. Miličića, ne vrijedi ništa.
Atraktivna lokacija
Govori to Petar Kržanić, 60-godišnji mještanin Podgore, i pokazuje na 2000 kvadrata svoje zemlje na Velikom brdu u Podgori kod Makarske. Veliko brdo je vrlo atraktivna turistička lokacija, još neizgrađena, prvi red uz more, ukupne veličine 7,7 hektara.
Od toga - prema posljednjem Urbanističkom planu uređenja (UPU) - 1,2 hektara spadaju u turističku, a preostalih 6,5 hektara u mješovitu zonu. Turistička zona obuhvaća dio najbliži plaži i cesti i ondje se smiju graditi samo hoteli.
Međutim, ozbiljan problem i zavrzlama nastala je, iznose Kržanić i ostali mještani Podgore, kada je Općina početkom travnja prošle godine usvojila izmjene UPU-a koje, pojednostavljeno, glase: minimalna površina parcele za gradnju obiteljskog hotela s nekadašnjih 1000 kvadrata, koje je predviđao Prostorni plan iz 2007., najednom se povećava na 3500 kvadrata.
Budući da u stvarnosti malo tko ima tako velike komade zemlje, vlasnici na tim parcelama ne mogu izgraditi baš ništa. Zato su krenuli u pravnu bitku tražeći da se vrati prvobitna odredba o 1000 kvadrata za obiteljske hotele.
- Više puta se od 2007. dosad mijenjao i PP i UPU, sve po odluci načelnika Općine Ante Miličića, koji je ignorirao sve vlasnike. Ja imam 2000 kvadrata u turističkoj zoni, ali što mi vrijedi kad s time ne mogu ništa.
U ovoj varijanti mogu samo plaćati porez na neiskorišteno zemljište. Sve i da hoću prodati, za ovakvu parcelu ne mogu dobiti ni sto eura po kvadratu, a neću prodati - kaže Kržanić i nastavlja:
- U kući imam sedam ljudi s fakultetom. Na 2000 kvadrata htjeli smo izgraditi obiteljski hotel ili bungalove i samozaposliti se, ovako ništa - ogorčen je Kržanić.
Veliki ulog
Pridružuje mu se Midhad Lujnović iz Bosne i Hercegovine koji godinama živi u Hrvatskoj, s prebivalištem u Makarskoj. Lujnović je, kaže, na Velikom brdu kupio parcelu od 1346 kvadrata s idejom da gradi obiteljski hotel s četiri plus zvjezdice. Obratio se arhitektonskom uredu Arching d.o.o. Split s narudžbom da mu izrade kompletnu projektnu dokumentaciju za izgradnju hotela.
- Arching je već radio s Općinom Podgora. Direktor Archinga, Srđan Šegvić, pred svjedocima mi je rekao da priekam zato što uskoro ide izmjena UPU-a koja će donijeti veću izgrađenost po parceli. Ali, dogodila se suprotna izmjena - kaže.
- Prevaren sam, doveden u zabludu. Zna se da se s gotovom dokumentacijom ide u nadležnu Županiju kako bi se isposlovala građevinska dozvola. Ovako sam zemljište platio 600 tisuća eura, uložio sve što imam, a danas mi ono ne vrijedi - ogorčen je Lujnović.
Legitiman model
I Kržanić i Lujnović (nešto kasnije aktivnije im se priključuju ostali mještani) uvjereni su da Općina, odnosno načelnik Miličić, pogoduju ukrajinskom investitoru Nikolaju Železu.
Stoga 98 mještana angažira odvjetnika Dominika Nizića i kreću u pravnu bitku. Naime, još u ožujku 2010. ukrajinski investitor s Općinom sklapa Ugovor o financiranju donošenja UPU-a. On će, dakle, Općini platiti 150 tisuća eura, a Općina će tim novcem platiti izradu Urbanističkog plana. Zauzvrat, investitor može graditi, tumači odvjetnik Nizić.
- To je legitiman model financiranja projekta. Ukrajinski investitor već tada je imao 3900 kvadrata koje je kupio od lokalnog čovjeka. Međutim, zanimljivo je da Općina nikada nije zatražila jamstvo da će taj novac dobiti - kaže i nastavlja u istom ritmu:
- Mještani su blokirani da nešto grade. Njihovi posjedi sada vrijede manje od pašnjaka.
Mali ili veliki hoteli
Kada kaže ukrajinski investitor, Nizić se referira na dvije tvrtke: Respect Sjever i Bijeli vjetar, obje registrirane u Varaždinskim Toplicama. Svaka ima temeljni kapital 20 tisuća kuna, nema zaposlenih, povezuje ih ime Nikolaj Želez.
U jednoj tvrtki Želez se pojavljuje kao suvlasnik, u drugoj kao direktor.
- Načelnik Miličić već je javno tumačio da ne bi bilo dobro da 90 vlasnika gradi manje hotele, s malim kapacitetima, na tako atraktivnoj lokaciji. Kazao je da to nije dobar smjer za mjesto. A 98 mještana, inače mojih stranaka, pitaju ga kako on to zna kad za takvo što ne postoji stručna studija. Građani pitaju: po čemu se vidi da je to dobar smjer, osim po želji načelnikovoj - iznosi odvjetnik Nizić i dodaje:
- Mjesto se stavlja u ruke investitora s temeljnim kapitalom od 20 tisuća kuna, s nula kuna prometa, nula zaposlenih, oba društva 2012. godinu završila su s gubitkom.
Novčana naknada
Stoga su, nastavlja odvjetnik, koncem prošle godine vlasnici parcela Kržanić i Lujnović podnijeli kaznenu prijavu pri Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu protiv načelnika Općine Ante Miličića i direktora Archinga Srđana Šegvića. Žale se zbog gradnje ceste preko njihovih zemljišta a da prethodno nije bilo izvlaštenja niti su, tvrde, dobili novčanu naknadu, te traže da se ugovori Općine i ukrajinskog investitora proglase ništetnima.
Istovremeno su na Općinskom sudu u Makarskoj podigli i privatne tužbe, no sud zasad nije zakazao ni pripremno ročište.
U međuvremenu je počeo rasti gnjev ostalih mještana Podgore, vlasnika parcela. Nikada, kažu, nisu dobili obrazloženje na temelju čega se povećava minimum parcele za gradnju s 1000 na 3500 kvadrata. Sve primjedbe na javnoj raspravi glatko su, kažu, odbijene. Stoga je njih 98 angažiralo odvjetnika Nizića da u njihovo ime podnese prijedlog Ustavnom sudu RH radi ocjene ustavnosti.
Rodbinski sukobi
Načelnik Podgore Ante Miličić, inače nezavisni, s druge strane kaže da se sve radilo prema zakonu i u interesu Podgore.
Kaže da je cijela problematika umjetno stvorena te da tenzije diže nekolicina ljudi koji su “nelegalni građevinski i zemljišni mešetari koji prilikom posredovanja prodaje zemlje uzimaju velike provizije obećavajući kupcima stvari koje ne mogu provesti”.
- Veliko brdo 40 godina se čuvalo za razvoj turizma i na njemu se trebaju graditi tri manja hotela ukupnog kapaciteta 450 kreveta, na parcelama ne manjim od 3500 kvadrata. Novi hoteli s četiri zvjezdice važni su za podgorski turizam i nova radna mjesta. Nikome ja nisam pogodovao, nisam ni u kontaktu s Ukrajincem. I on je vrtio nešto da želi stambene objekte, no Općina mu to nije dozvolila. Sve je transparentno. Tijekom izmjena i dopuna UPU-a na javnim raspravama zaprimili smo samo 12 primjedbi - kaže načelnik Miličić.
Unatoč službenom Glasniku Općine iz 2007. godine, tvrdi da nikada nije postojala odredba o minimalnih 1000 kvadrata, nego da je oduvijek bilo 3500 kvadrata, što nije točno.
- A gospodin Kržanić i ostali mještani neka nabave 3500 kvadrata i neka grade. Neka se dogovore sa svojom braćom i obiteljima i otkupe zemlju jedni od drugih.
Načelnik tvrdi da su u pozadini svega rodbinski sukobi, a ne urota protiv mještana. - Ne može se turistička zona, vitalna za mjesto, usitniti samo zato što se oni međusobno ne mogu dogovoriti. Ne može ulica voditi misto, to neću dopustiti. Proći će i ovaj džumbus. Sa zadovoljstvom ću se pojaviti na sudu - poručuje.
‘Sve je po zakonu: načelnik ima pravo mijenjati propise’
Na temelju Ustava Republike Hrvatske, Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te Zakona o prostornom uređenju svi poslovi prostornog i urbanističkog planiranja, kao i donošenje prostornih planova lokalne razine u izvornoj su nadležnosti jedinica lokalne i područne samouprave.
Turistička zona u Podgori planirana je Prostornim planom Općine, a zona je potom detaljno razrađena Urbanističkim planom uređenja. I jedan i drugi plan donosi Općinsko vijeće većinom glasova.
Uloga Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja je u tome da propiše proceduru donošenja plana u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju, za područje cijele Hrvatske.
Međutim, Ministarstvo nema pravo određivati gdje će biti građevinska područja, a gdje neće, nema pravo određivati ni veličinu parcela niti druga konkretna pitanja. O tome se odlučuje na lokalnoj razini.
Plan za turističku zonu Veliko brdo izradila je ovlaštena osoba i ona je najmjerodavnija tumačiti razloge zbog kojih je propisala veličinu parcele od 3500 kvadrata, a Općina je očito prihvatila prijedlog.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja moglo bi intervenirati samo ako bi se prekršio Zakon na način da plan nije izradila ovlaštena osoba ili slično - poručili su iz Ministarstva.
Općini sam uplatio 75 tisuća eura i ipak su me prevarili!
- Ništa nam Općina nije pogodovala! To vidite i po tome što punih šest godina ne mogu dobiti dozvolu za gradnju hotela! U zadnjoj varijanti nije bio riješen pristupni put. Postojala je cesta, ali je preuska, treba je proširiti. Za takvo što ljudi moraju prodati dio svojih parcela, ali Općina je usmjerila sve protiv sebe tako da se situacija dodatno komplicira - kaže nam ukrajinski investitor.
Po majci Hrvat iz Trogira, iz obitelji Duplančić, a po ocu Ukrajinac, Nikolaj Želez je 2008. kupio više od 3900 kvadrata zemljišta na Velikom brdu u Podgori, uz more, s namjerom izgradnje aparthotela. Prije dolaska u Hrvatsku radio je kao inženjer strojarstva u naftnoj industriji u Sibiru, a s kolegama s naftnih polja želio je investirati u hrvatski turizam.
- Prema potpisanom ugovoru, financirali smo Općinu sa 75 tisuća eura, preciznije pola milijuna kuna. Trebali smo 150 tisuća eura, međutim Općina nije napravila svoj dio posla. Nisam ljut na mještane Podgore kad govore da sam povlašten. Znam da im nije lako, volio bih da me razumiju da nisam povlašten! I meni bi odgovaralo da je ostao stari UPU na snazi koji je predviđao minimalno 1000 kvadrata za gradnju hotela. Mi imamo 3961 kvadrat, od toga 2000 kvadrata imam ja, a ostatak imaju moji partneri iz Sibira, pa smo se morali spojiti. Žalosno je da u ovakvoj situaciji nisu zadovoljni ni mještani, ni mi kao strani investitori.