Do sredine svibnja Hrvatska bi konačno trebala dobiti strategiju privatizacije preostalih turističkih tvrtki u državnom vlasništvu. Informacija je to koja je Jutarnjem listu potvrđena iz Vladinih krugova, u kojima upravo traju pripreme za ključni sastanak o sudbini preostalih državnih turističkih tvrtki.
Ključni sastanak
Taj bi se sastanak, kako neslužbeno doznajemo, trebao održati početkom svibnja, najvjerojatnije u Ministarstvu turizma, a trebao bi okupiti ministre Darka Lorencina i Slavka Linića te dvojicu najodgovornijih za upravljanje državnom imovinom - šefa Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) Erika Mohorovića i predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Mladena Pejnovića. Na njemu bi se trebao definirati Vladin pristup privatizaciji preostalih turističkih tvrtki u državnom vlasništvu. Ta bi strategija trebala upotpuniti Strategiju upravljanja državnom imovinom, koju bi Vlada trebala usvojiti uskoro.
Većinski ili manjinski vlasnički udio država još ima u 16 tvrtki. One zajedno raspolažu s oko 8500 kreveta, što znači da njihov potencijal za hrvatski turistički sektor nije zanemariv. No, problem je što većina njih grca u gubicima, pa je kupce za njih - pokazuje to i dosadašnje iskustvo - vrlo teško naći.
Natječaji, ESOP ili...
Već i podatak da je deset državnih turističkih tvrtki u travnju podnijelo prijedlog za pokretanje predstečajne nagodbe, koji je iznio ministar Lorencin, dovoljno govori u kako su teškom stanju. Među tim tvrtkama su, izjavio je Lorencin za Hinu, i ZRC Lipik i Bizovačke toplice, ali i HTP Korčula, Hoteli Podgora, Hoteli Živogošće, Hotel Medena, Vranjica Belvedere, Hoteli Plat, Dalma, kao i HOC Bjelolasica, jedan od najvećih hrvatskih aduta u zimskom turizmu. Vlasnički udio države u tim tvrtkama kreće se u rasponu od 52 do 99, pa i više posto.
No, država se i u njihovu slučaju pokazala kao loš vlasnik. Te su tvrtke, naime, u proteklom razdoblju nagomilale milijunske gubitke, uglavnom prema državi, koja im je i glavni vjerovnik, i mnoge od njih već su odavno zrele za stečaj. U biti, jedino što ih je svih ovih godina održavalo na životu su pozjamice koje im je država odobravala, kao i gledanje kroz prste kada je riječ o plaćanju obveza prema njoj i javnim poduzećima.
Malo je bolja situacija u pet preostalih turističkih tvrtki u državnim rukama. To su Imperial Rab, Hoteli Makarska i Hoteli Maestral te Modra špilja i HTP Orebić, koje su u međuvremenu također otvorile postupak predstečajne nagodbe. Sve one posluju razmjerno dobro, a neke su lani ostvarile i dobit. I te tvrtke čeka privatizacijski bubanj, bilo kroz natječaje, bilo po ESOP modelu ili na neki treći način, rekao je jedini ministar iz IDS-ovih redova u Milanovićevoj Vladi.
Uvjet konsolidacija
Naši sugovornici iz Vladinih krugova očekuju da će strategija privatizacije turističkog portfelja - kako onog obuhvaćenog predstečajnim nagodbama, tako i onog koji je to (zasad) izbjegao - uroditi plodom i da će se do kraja godine u svim tim tvrtkama provesti konsolidacija kao preduvjet prodaje. O tome koliko bi se od njihove prodaje moglo sliti u državnu blagajnu, jučer nitko nije želio govoriti jer to ovisi od tvrtke do tvrtke. U Agenciji za upravljanje državnom imovinom smatraju da bi njihovu realnu vrijednost trebalo odrediti na temelju kalkulacije po broju soba. Premda te tvrtke poizvode gubitke, u njihovu je vlasništvu, naime, vrijedna imovina na dobrim lokacijama.
No, dio stručnjaka smatra da država prodajom turističkog porftelja u svojem vlasništvu neće puno dobiti. Riječ je o tvrtkama u koje se dugo nije ulagalo i čije usluge više ne odgovaraju potrebama suvremenih turista.
- Da su nešto vrijedile, već bi ih odavno netko kupio - ocjenjuje Miroslav Dragičević iz Horwath Consultinga.
Zainteresiranih ima
Ipak, ističe da među njima ima poduzeća čijom bi prodajom država mogla nešto ušićariti. - Država bi trebala pronaći ozbiljne i transparentne investitore, koji će na dugi rok podići kvalitetu hrvatskog turizma i stvoriti dodanu vrijednost. Takvih ulagača ima - zaključuje Dragičević.
Da interes ulagača postoji, potvrđuju nam i u Vladinim krugovima. Prema tim informacijama, Agenciji su se već javila tri strana ulagača, koji se zanimaju za većinske pakete dionica državnih turističkih tvrtki.
Ipak, malo je vjerojatno da će privatizacija državnog portfelja u turističkom sektoru biti gotova u ovoj godini. Realnije je očekivati da će se ona dovršiti tek tijekom sljedeće godine.
Brijuni Rivijera su greenfield i stoga zanimljivi ulagačima
Prije ili kasnije, privatizacijski bubanj vjerojatno neće zaobići ni tvrtku Brijuni Rivijera. Ipak, u odnosu na druge tvrtke, slučaj Brijuni Rivijere donekle je specifičan, budući da se radi o projektu koji u stvarnosti tek treba zaživjeti. Njegovi bi rezultati, bude li projekt odrađen kako valja, trebali biti veliki kako za turističku industriju brijunskog priobalja i Istre, tako i za Hrvatsku u cjelini.
- Brijuni Rivijera su greenfield projekt, za koji postoji interes ulagača. Ako im se ponude uvjeti koje imaju u drugim zemljama, onda taj projekt ima perspektivu - kaže Miroslav Dragičević.