Na lijekove bez recepta, odlazak zubaru i druge zdravstvene usluge koje plaća iz džepa svako kućanstvo u prosjeku godišnje potroši oko 2500 kuna, što ukupno iznosi od 3,5 do četiri milijarde kuna.
Iako se čini da je to mnogo, kada se podaci iz istraživanja o potrošnji kućanstva stave u širi kontekst, Danijel Nestić s Ekonomskog instituta kaže da Hrvatska i dalje ima relativno mali udjel privatnih izdataka za zdravstvo, oko 15 posto. S druge strane, udio javnih izdataka u zdravstvu među najvećima je u Europi.
Kava i bomboni kao mito
- Čak i u odnosu na BDP, javni izdaci od 6,6 posto BDP-a relativno su visoki, posebno ako se promatraju postsocijalističke zemlje - rekao je Nestić na okruglom stolu Banke pod nazivom “Analiza zdravstvenog sustava”.
Budući da je javno zdravstvo veliko, velike su i mogućnosti za korupciju: 8,1 posto ispitanika imalo je korupcijsko iskustvo s liječnicima, a 5,6 posto s medicinskim sestrama. No, kako pokazuje to istraživanje Ekonomskog instituta i UN-a iz 2010., oko 70 posto koruptivnih aktivnosti odnosi se na hranu poput kave ili bombonijere.
- To je folklor koji nam ne treba - kaže Hrvoje Minigo iz Hrvatske liječničke komore. Slično razmišlja i voditeljica istraživanja Jelena Budak koja kaže da su ”sazreli uvjeti da se prekine s praksom nagrađivanja doktora”.
Ušteda 200 milijuna
Međutim, pritom naglašava da ne treba zatvarati oči pred činjenicom da korupcija ipak postoji. Svakako mnogo veća leži u sustavu javne nabave, pa cijene medicinske opreme značajno variraju od bolnice do bolnice. Da bi se u taj sustav vrijedan oko 3,5 milijarde kuna uvelo reda, Luka Vončina, pomoćnik ministra zdravlja, kaže da će se do kraja godine uspostaviti jasna i transparentna pravila javnih natječaja. Očekuje uštedu od oko 200 milijuna kuna.