Zdenka ima tumor na mozgu. Već pet godina ide na različite pretrage i kemoterapiju, a pretrage je preko HZZO -a uglavnom obavljala u poliklinici Medikol. Za tri dana trebala je na dijagnostički pregled PET/CT uređajem kako bi liječnici utvrdili djeluje li kemoterapija. No prije nekoliko dana nazvali su je iz te poliklinike.
- Oprostite, ali moramo vam otkazati pregled. HZZO nam nije produljio ugovor. Vi i dalje možete na pregled, ali to će vas stajati osam tisuća kuna. Preko HZZO-a sada se možete naručiti samo u KBC-u Rebro - poručila joj je osoba iz Medikola.
Zdenka je bila u šoku.
- A recite vi meni kako bih se drugačije mogla osjećati. Ne radim, u mirovini sam i sada bih trebala za pretragu o kojoj praktički ovisim platiti osam tisuća kuna. Kako? - pita se Zdenka. Odmah je nazvala KBC Rebro, gdje su joj rekli da se na pretragu čeka do mjesec dana i da će joj javiti kada je njezin termin za PET/CT uređaj.
Moguće neugodnosti
Zdenka je molila za anonimnost kako zbog onog što je ispričala ne bi imala neugodnosti u daljnjem liječenju. A Zdenka nije jedina koja se suočila s ovim problemom koji je nastao 31. ožujka ove godine kada je HZZO otkazao ugovore privatnim poliklinikama.
Prema najavama te ustanove, HZZO više neće sklapati ugovore s privatnicima i unaprijed dogovarati broj zahvata. S privatnicima će se potpisivati okvirni ugovori, prema kojima će pacijenti preko HZZO-a moći k privatniku tek onda kada se liste čekanja u državnim bolnicama za određeni zahvat produlje.
Sklapanje ugovora
Cijelim ovim postupkom želi se uštedjeti oko 200 milijuna kuna.
- U slučaju da analiza pokaže da postoje dulje liste čekanja za određene postupke, HZZO će za te postupke ponovno sklopiti ugovore s privatnim zdravstvenim ustanovama nakon provedenog natječaja.
Takav će natječaj biti raspisan vjerojatno tijekom sljedećeg mjeseca - kažu u HZZO-u i napominu da na temelju zahtjeva Ministarstva zdravlja mogu ugovoriti pojedine postupke ako se za to pokaže hitna potreba i bez prethodno provedenog natječaja. U Medikolu, koji ima četiri PET/CT uređaja, šokirani su ovakvom odlukom HZZO-a.
- Iako smo svjesni da se takvom politikom Ministarstva zdravlja RH i HZZO-a direktno narušava zdravlje i ugrožava život pacijenata, poliklinika Medikol ograđuje se od štetnih posljedica koje će ova odluka Ministarstva zdravlja i HZZO-a direktno uzrokovati - reagiranje je poliklinike Medikol na otkazivanje ugovora HZZO-a.
PET/CT uređaj na Rebru počeo je s radom u rujnu prošle godine, Ministarstvo zdravlja platilo ga je 30 milijuna kuna, a procjenjuje se da će ondje pretrage obavljati oko šest tisuća pacijenata godišnje. To je jedini takav uređaj u vlasništvu države.
U Hrvatskoj ih ima ukupno pet, a četiri su u vlasništvu Medikola, koji je do rujna prošle godine imao monopol na pretrage na tim uređajima.
Mogući kaos
U KBC-u Rebro tvrde kako za pretrage na tom uređaju nema većih čekanja te kako se termin može dobiti u roku dva tjedna, pa ne vjeruju da će zbog otkazivanja ugovora privatnicima doći do kaosa.
No pregled PET/CT-om nije jedini pregled koji je otkazan.
Privatnici kojima su otkazani ugovori osiguranicima HZZO-a radili su pretrage magnetskom rezonancom i mnogi s kojima smo razgovarali ističu kako će upravo taj pregled zagušiti državne bolnice i liste čekanja. Kaos oko podulje liste čekanja doživjela je i pacijentica koja je kod privatnika trebala na kontrolu metastaza koje su joj se pojavile u mozgu. O nalazu MR-a ovisi i buduća terapija, a svaki dan čekanja smanjuje njezine šanse za život.
Dobila je dva termina. Jedan u kolovozu, a drugi u rujnu, što bi za nju bilo više nego prekasno.
- Srećom, imala sam vezu i upala sam kod privatnika jer je netko odustao. To mi je valjda spasilo život - vjeruje ona.
Među privatnicima kojima HZZO nije obnovio ugovor je i Specijalna bolnica za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Sveta Katarina” iz Zaboka.
Ranije na red
- Preko HZZO-a radili smo magnetsku rezonancu i to su odgodili. Naravno da nas je to pogodilo.
To je diskriminacija. Mi istu uslugu radimo kao i državne bolnice, s jednakom cijenom ako se ide preko HZZO-a, s tim da se kod nas mnogo ranije može doći na red - uvjerena je ravnateljica Nevenka Kovač. Priče o dosadašnjem pogodovanju privatnicima odbacuje i navodi kako nikakav paušal nisu dobivali od HZZO-a, već su HZZO-u ispostavljali račun za usluge koje su obavili, zajedno s dokumentacijom pacijenta.
Sigurna je da će to dovesti do kaosa i produživanja liste čekanja.
Jednostavna formula
- Od 5. travnja do 10. travnja, a u tom razdoblju bila su samo tri radna dana, ukupna lista čekanja povećala se za skoro 10 tisuća mjesta - sa 634.326 na 643.772 pacijenata. Dakle, tri tisuće novih pacijenata po danu. Bojim se i posmisliti što nas čeka - objasnila je Kovač.
Slično razmišlja i ravnatelj poliklinike Sv. Rok Pavao Šulentić, kojemu ugovor s HZZO-om traje do 30. travnja. Ako ga otkažu, prihodi bi mu mogli pasti 10 posto.
Smatra kako nije bila potrebna ovakva reakcija HZZO-a te kako se sve može riješiti jednostavnom formulom.
- Do sada je praksa bila ovakva: mi smo dobili mogućnost obaviti 1,5 MR po danu. Neki su dobili manje, a neki više. Kada bi se svima odredila granica od recimo 5 posto na ukupan prihod poliklinike, uveo bi se red.
Tako bi, recimo, netko tko ima 10 milijuna kuna godišnji bruto prihod od HZZO-a dobio oko 500 tisuća kuna, a onaj tko ima godišnje prihode 100 milijuna kuna, dobio bi pet milijuna kuna. Time bi se oveo red - smatra Šulentić.
‘Ministar Ostojić mora utvrditi listu hitnosti svih pacijenata’
Marijo Drlje iz Hrvatske udruge pacijenata ističe kako se oni ne žele miješati u prepucavanje privatnog i javnog sektora u zdravstvu. Poziva ministra
Rajka Ostojića da zajedno sa svojim stručnjacima primi pacijente koji moraju na PET/CT uređaj, da se analiziraju njihovi slučajevi i utvrdi lista hitnosti. - Ovisno o toj listi i procjeni, moguće je da se PET/CT uređaj stavi u službu pacijenata cijeli dan, u sve tri smjene. Zabrinuti smo da se pacijente nepotrebno zrači zbog mogućeg profita privatnika - smatra Drlje.
Ističe i kako je došlo vrijeme da se zabrani miješanje privatnog i javnog sektora u zdravstvu.
- Tko radi u javnom zdravstvu, nema što raditi u privatnom sektoru. Onaj pak tko nije zadovoljan u javnom sektoru, neka mu se omogući da ode tamo gdje mu je bolje - objasnio je Drlje.