Spušten je zastor nad 28. prvenstvom Prve HNL, ujedno i 6. izdanjem Lige 10. Što nam je donijela sezona 2018./19. glede zbilje domaćeg klupskog nogometa?
Prije svega treba istaknuti pozitivne stvari. Gledamo li općenito, onda je veliki pomak na bolje učinjen izgradnjom novih travnjaka u Zagrebu (2), Puli, Zaprešiću i Koprivnici. Nadovezali su se na solidne terene koji su u Splitu, Osijeku, Rijeci i Gorici, te su time u startu donijeli europske vizure travnjaka. No, još je važnije da su kvalitetni travnjaci HNL-a omogućili kudikamo tečniju igru, veće trajanje efektivne igre, favoriziranje tehničke vještine i, također iznimno bitno, smanjenje mehaničkih ozljeda.
Drastične razlike
Ulaganje HNS-a (iz fonda UEFA-e) i lokalnih samouprava (vlasnici stadiona) pokazalo je što znači sinergija nogometa i društvenih okruženja na transparentnim i stručno-logički utemeljenim investiranjima. Nadajmo se da će takav način funkcioniranja postati standard, a ne izolirani slučaj...
Nogometno gledano, ulazimo u sferu drastičnih razlika unutar tako male lige kakva je Prva HNL. One se ogledaju prije svega u razlikama proračuna, a posljedično i bitno drugačijim mogućnostima. Pogledamo li završnu tablicu Prve lige, prilično lako ćemo zaključiti da ona odgovara tablici visina klupskih proračuna. U praksi najbogatiji Dinamo dominira, bolje stojeći, kao Rijeka, Hajduk, Osijek, prvi su formalni pratitelji, a Lokomotiva je kao tampon zona prema donjem dijelu tablice, odnosno siromašnijim klubovima. Uljez gornjem dijelu je debitant Gorica, koja jest stabilna financijski, ali je učinkom itekako nadmašila očekivanja i prognoze. Uz to su pokazali vještinu stvaranja novih vrijednosti, prije svega privlačenjem stranog partnera, potom iznimnom prodajom igrača (3 milijuna eura za Atiemwena), naposljetku povećanjem vrijednosti igračkog kadra. Gorica će u idućoj sezoni imati drugačije startne osnove i tek onda će se moći značajnije vrednovati njen ovosezonski iskorak.
Uljez u drugom dijelu tablice je Istra 1961. Lani je osvojila 27 bodova s improviziranom momčadi, bez kune na računu i sa stalnim mačem stečaja i(li) likvidacije nad vratom. Ove sezone, sa španjolskim vlasnicima, likvidnim i značajnim proračunom (18-20 milijuna kuna), Puljani su osvojili dva boda manje i isti epilog - doigravanje za ostanak u ligi.
Rudeš je još jedan simbol odlučnog faktora “znanja i uspjeha”, a koji se zove novac. Lani dok su bili pod patronatom Baskonie-Alaves, aktualnog vlasnika Istre, osvojili su 40 bodova i osmu poziciju, s proljetnim gotovo šampionskim učincima. Ove sezone, bez partnera koji donosi novac, ili kroz igrače jača momčad, Rudeš je osvojio tek 14 bodova i ispao. Praktično je lako predvidivo kako će iduće sezone biti tablica uzme li u obzir više manje iste financijske distance. Varaždin i (uvjetno) Šibenik sa 4-5 milijuna dosadašnjih kuna ne mogu funkcionirati u Prvoj ligi. Koliko će nadograditi proračun toliko će im rasti šanse da izbore ostanak. Za taj cilj biti će potrebno od 12-15 milijuna kuna, koliko je nužan proračun da bi se oformilo (i poplaćao) kadar vrijedan osme pozicije.
Jasno je da Dinamo i dalje nema dostojnog konkurenta. U posljednjih 13 sezona uzeli su Modri 12 titula, a sada djeluju u crescendu moći i dominacije. Rijeka je jedina prekinula taj niz i sa šest drugih mjesta nametnula se kao prva pratilja Dinama. Hajduk je u kroničnim promjenama vremena i već sedam godina ne uspijeva biti ni viceprvak. Hajduk je fenomen svoje vrste, jer je baš uvjerljivo najgledanija momčad, s prosjekom 12 tisuća ljudi po utakmici. Prvi sljedeći su Riječani, a tek potom Dinamo, koji je najgledaniji gost. Ispadanjem Rudešana i ulaskom Varaždina prosjek gledatelja će se popraviti, ali je jasno da u globalu Prva HNL pati od trenda smanjivanja gledatelja i interesa.
Pun pogodak?
Što to ukazuje glede Lige 10? Trend smjenjivanja trenera (ove sezone 10 smjena, prosjek je dva trenera po klubu, samo četiri kluba nisu ih mijenjali...), intenzivna fluktuacija igrača, smanjenje baze za reprezentaciju, manji broj gledatelja, povećanje broja stranaca, a praktično izostajanje neizvjesnosti, uz kronične sumnje u sudačke kriterije, kontrapunkt su raširenom stavu kako je Liga 10 pun pogodak. U toj matematici nešto ne štima. Barem onima koji snagu lige ne mjere po najjačoj karici, nego po logici da je njena vrijednost proporcionalna snazi najslabije karike...