Navigation toggle

80. rođendan SN - 1990.

80. rođendan sn - 1990.

Dan koji je odredio hrvatsku budućnost: Domovinski rat počeo je u Maksimiru

Epilog se očitovao u 3500 polomljenih sjedalica, ozlijeđen je 61 navijač i 27 čuvara reda
Piše: SNObjavljeno: 05. srpanj 2025. 16:45

Povodom 80. rođendana Sportskih novosti svaki dan donosimo najzanimljivije priče iz svake godine našeg izlaženja. Na redu je 1990.

Bilo je te godine mnogo sportskih događaja, ali jedan nesportski odredio je hrvatsku budućnost. U subotu 13. svibnja nije odigrana ligaška utakmica Dinamo - Crvena zvezda zbog nereda oko 3000 gostujućih navijača, famoznih Delija, kojima je dirigirao priznati kriminalac i kasniji ratni zločinac Željko Ražnatović-Arkan.

Noćni vlakovi istresli su hrpe huligana-vandala, koji su u Zagreb doputovali svjesno prouzročiti najteži incident - osnovno je bilo izazivati šokirane građane, provocirati četničkim pjesmama, razbijati izloge i automobile. Bilo je važno nauditi, pogotovo u kontekstu stvaranja nove hrvatske vlasti predvođene Franjom Tuđmanom i izvoza nekakve “revolucije” u režiji opasnog bolesnika koji se zvao Slobodan Milošević.

U takvim okolnostima derbija zakazanog za 18.30 nije ni moglo biti. Na južnoj maksimirskoj tribini nastavljen je pir nacionalista-šovinista kao nastavak terora na mirnim gradskim ulicama. Pedesetak minuta prije početka prvo su stradale stolice, iščupane i razlomljene pa bacane na sve strane, poglavito na obližnji “istok”. Organi reda, kojima je ravnao stanoviti Milan Dupavac, sve su nijemo promatrali. Neobjašnjiva milicionarska neodlučnost prekinuta je, međutim, na prve provale bijesa s druge, sjeverne strane, kad su BBB-i krenuli štititi svoje. Jasno da je nastao pakao, užasne scene dotad nezapamćene; rat svim sredstvima - kamenjem, palicama, šmrkovima, suzavcem. Čula se i pucnjava. Delije su noževe-skakavce unijeli u tenisicama, nije manjkalo ni pajsera, lomili su i nahitavali komade betona, vrijeđali Tuđmana, činili sve da skandal s elementima kaosa bude potpun. Krasno društvo, tobožnja braća...

Postalo je evidentno da nema smisla inzistirati na takvoj Jugoslaviji!

Kad su milicajci stali tući simpatizere domaćih, branili su ih nogometaši. Napose Zvonimir Boban i Vjekoslav Škrinjar. Za sva vremena evidentiran je Zvonin skok i udarac u “organovu” kacigu.

Sudac Adem Fazlagić iz Sarajeva i delegat Ljubomir Bracanović iz Titograda shvatili su da od igre neće biti ništa. Dinamov predsjednik Zdenko Mahmet zgražao se zbog neravnopravnog tretmana:

”Prema našima su se ti uniformirani ponašali brutalno, a njihove, koji su sve izazvali, pažljivo čuvali!”

Epilog se očitovao u 3.500 polomljenih sjedalica, 132 privedena zvezdaša naspram 43 dinamovca, protiv 65 izgrednika pokrenut je prekršajni postupak, ozlijeđen je 61 navijač i 27 čuvara reda, najgore je prošao lokalni dečko Damir Čakanić, kome je prostrijeljen but desne noge. Materijalna šteta procijenjena na 300 tisuća DEM.

Beogradska čaršija, kojoj je vjerno služio nogometni komesar za sigurnost, groteskni general Jovo Popović, inače zadrti partizanovac, poduzela je sve da se utakmica višestrukim obratima u preglasavanju registrira rezultatom 3:0 b.b. za Zvezdu. ”Kako, kad u formalnom smislu nije ni počela, a u suštinskom nije dvojbeno tko je kriv?!”, uzalud se hvatao za glavu šef Komisije za natjecanje Zorislav Srebrić. Popović je lakonski tumačio da organizator nije osposobio teren te da se vjeruje “drugovima u plavom”.

Svakako. Pod uvjetom na nisu dinamovci!

Više od 30 tisuća gledatelja u Maksimiru

Više od 30 tisuća ljudi došlo je na maksimirski stadion 17. listopada. Razlog: povijesna premijera samostalne Hrvatske u prijateljskom dvoboju s Amerikom. Centrala na Terazijama 35 silovito se opirala jer “Još smo Jugoslavija”. Najviše se protivila nazivu sraza; međunarodni bi još nekako i prošao, ali međudržavni...
Najzaslužniji za priredbu dalekosežnog učinka bili su Mladen Vedriš, Duško Grabovac, Darko Tironi, Ivan Opačak, Vinko Hotko te Ante Pavlović u funkciji glavnog tajnika NSJ-a, koji je uspio emitirati nužnu suglasnost. Dresove je kreirao Miroslav Šutej.
Izbornik Dražan Jerković teško je skupljao nogometaše jer ih klubovi nisu puštali na “neobveznu reviju”. Marko Mlinarić iz Cannesa i Zoran Vulić iz Mallorce došli su na vlastitu odgovornost, Aljošu Asanovića Metz je prebacio avionom gazde kluba i bezuspješno naredio da ne smije ostati na terenu duže od 45 minuta, Vlado Kasalo pobjegao je s Nürnbergova treninga, Hertha za Dragu Čelića na pola (350 tisuća maraka) spustila premiju osiguranja. Kapetan je bio Zlatko Kranjčar. Pobijedili smo 2:1, zabili su Asanović i Ivan Cvjetković. Igrali su i Dražen Ladić, Tonči Gabrić, Darko Dražić, Saša Peršon, Gregor Židan, Kujtim Shalla, Mladen Mladenović.
Sudac Sergio Coppetelli stigao je iz Italije, delegat Rudi Zavrl iz Slovenije.

Atletska fešta u Splitu

Umiranje Jugoslavije i rađanje Hrvatske rezultiralo je i krizom u organiziranju Europskog atletskog prvenstva u Splitu. Vjerojatno bi sve propalo da se političkim nalogom i osobnim entuzijazmom samo stotinjak dana prije zakazanog početka nezahvalne zadaće nije prihvatio Antun Vrdoljak, aktualni potpredsjednik RH. Potom je nemoguće postalo moguće. Na kraju je glavni prijepor nastao glede uglednika, koji će EP svečano proglasiti otvorenima. Ne, Borislav Jović nije imao izgleda u trci s Franjom Tuđmanom, a država i grad iskreno su zahvaljivali na nazočnosti prijatelju iz Slovenije, saveznom funkcionaru Janezu Drnovšeku. Osim Odi mladosti i Plesu amfora 35 tisuća gledatelja pljeskalo je Lijepoj našoj, dočim je jedna sedmina zviždala kad su se začuli taktovi YU-himne Hej Slaveni... Nije bilo jednostavno tih mjeseci zbog balvana u Kninu i okolici, prijetili su incidenti, čak i atentati. Beograd je razmišljao o bojkotu, no, hrvatski Srbin, vrstan dugoprugaš Dane Korica sve je učinio da do toga ne dođe.

Svjetsko zlato košarkašima

Košarkaši, među kojima i petorica iz Hrvatske (D. Petrović, Kukoč, Komazec, Perasović i Čutura, zbog ozljede ne i Rađa), uzeli su zlato na SP-u u Argentini. Prigodom završnog slavlja Divac je jednom gledatelju, hrvatskom iseljeniku, istrgnuo hrvatsku zastavu i gazio je na podu. Toni Kukoč proglašen je za najboljeg igrača turnira.

image

SN 80 godina 1990

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
05. srpanj 2025 16:45