Srebrni, zlatni... Krunski. Rijetki će to znati, a kamoli doživjeti, 75. godišnjica braka u narodu se zove i krunski pir. Tom analogijom krunu će u drugoj polovini tjedna s pravom i ponosom ponijeti Boris Hanžeković Memorijal. Sedamdeset i peto izdanje, od 22. do 24. svibnja kod Zagrebačkih fontana i na stadionu Mladosti.
U 75 godina najdugovječnijeg godišnjeg sportskog natjecanja utkane su tisuće i tisuće trenutaka za pamćenje, a mi smo ih na ovom mjestu izdvojili 16. Detaljniji i bogatiji foto i videopodsjetnik na ove i mnoge druge događaje iz povijesti mitinga moći će se vidjeti na izložbi "Neizbrisiv trag u svjetskoj atletici - Boris Hanžeković Memorijal" od 21. do 23. svibnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Šest pobjeda Milke Babović
Milka Babović, najpoznatija sportska novinarka u povijesti Hrvatske, pedesetih je godina prošlog stoljeća bila najbolja atletičarka i najbolja sportašica Hrvatske i Jugoslavije. Dominirala je i na dvodnevnom mitingu, tada još dvoboju Dinama i Mladosti, 1952. godine. U to vrijeme već je bila novinarka Narodnog sporta, a na mitingu je nastupila i pobijedila u čak šest disciplina: na 100 i 200 metara, na 80 metara prepone, u skoku u dalj, u bacanju kugle te u štafeti Mladosti 4x100 metara.
Valerij Brumelj skakao u Zagrebu
Godine 1963. Hanžekovićev memorijal ugostio je najveću zvijezdu dotad - iz Sovjetskog Saveza u Zagreb je stigao 21-godišnji Valerij Brumelj, aktualni svjetski rekorder u skoku u vis, kasnije i olimpijski pobjednik. Njegov je dolazak izazvao golemu pozornost medija koji su mladu zvijezdu dočekali na zagrebačkom aerodromu. Prvog dana lipnja na maksimirskom stadionu još nije bio u punoj formi, ali je pobijedio sa, za ono vrijeme, respektabilnih 218. Mjesec dana kasnije postavio je svjetski rekord koji je trajao osam godina.
Utrka atletičarki na 800 metara iz 1972. godine
Apsolutni šlager 1972. bila je utrka atletičarki na 800 metara s tri prvoplasirane atletičarke sa svjetske ljestvice. S nestrpljenjem se očekivao dvoboj europske prvakinje i bivše svjetske rekorderke Vere Nikolić, tada atletičarke zagrebačkog Dinama, i aktualne svjetske rekorderke Hildegard Falck-Janze. No u senzacionalnom raspletu jedne od najboljih utrka u povijesti zagrebačkog mitinga pobijedila je istočnonjemačka trkačica Gunhild Hoffmeister (2:01.7) ispred Ellenberg (2:02.2) iz Zapadne Njemačke. Vera Nikolić (2:02.8) bila je tek četvrta, a Falck-Janze (2:03.5) - peta.
Pobjede Irene Szewinske i Alberta Juantorene
Najboljim atletičarem mitinga je 1973. proglašen Kubanac Alberto Juantorena, budući dvostruki olimpijski pobjednik i svjetski rekorder, koji je u utrci na 400 metara s 45.6 postavio rekord svoje zemlje. Najbolja atletičarka bila je Poljakinja Irena Szewinska s 23.1 na 200 metara. Bivša svjetska rekorderka i trostruka olimpijska pobjednica u spomenutoj je utrci pobijedila ispred Jelice Pavličić (23.5) iako je naša atletičarka, kako piše u novinskim izvještajima, brže pretrčala zavoj, odnosno prvih 100 metara.
Jelica Pavličić pobijedila Raelene Boyle
Na mitingu 1974. godine su sudjelovala 203 atletičara iz Europe, Amerike, Afrike i Australije, među njima i više svjetskih rekordera te osvajača olimpijskih odličja. Briljirala je Jelica Pavličić, najbolja hrvatska sprinterica svih vremena, koja je te godine postavila svjetski rekord na 400 metara. Jelica je u utrci na 100 metara pobijedila s novim hrvatskim rekordom (11.2) ispred slavne Australke Raelene Boyle, osvajačice triju srebrnih medalja na 100 i 200 metara na Olimpijskim igrama u Ciudad de Méxicu 1968. i Münchenu 1972. godine.
Donkova brža od Zagorčeve
Vidio je Zagreb 1987. godine i dvoboj najboljih svjetskih preponašica, u kojem je Jordanka Donkova pobijedila Ginku Zagorčevu. Taj je bugarski tandem srušio čak šest svjetskih rekorda. Četiri puta uzastopno Donkova je rušila rekord na 100 metara prepone, od 12.36 do 12.26, nakon što je dobila utrku na Hanžekovićevu memorijalu, da bi Zagorčeva srušila njezin svjetski rekord popravivši ga na 12.25. No Donkova se nakon godinu dana vratila s 12.21 i taj je rekord trajao 28 godina.
Rekord Nuneve na 100 metara
Za sva vremena ostala je jurnjava sjajne bugarske sprinterice Anelije Nuneve i rezultat 10.92 na 100 metara. To je bio i novi rekord mitinga kojem se kasnijih desetljeća u Zagrebu nisu uspjele približiti čak ni sprinterske zvijezde Gail Devers, Marion Jones, Torri Edwards, Veronica Campbell-Brown, Carmelita Jeter i Dina Asher-Smith.
Mrtva trka Mitchella i Burrella
S mitinga održanog 27. lipnja 1997. godine naročito pamtimo rekordnu utrku na 100 metara, u kojoj su Dennis Mitchell i bivši svjetski rekorder Leroy Burrell ostvarili isti rezultat - 10.26 - pa je o pobjedniku odlučivao fotofiniš. Snimku fotofiniša Burrell je poželio i osobno pogledati, što mu je i omogućeno. Mitchell, koji je tih godina bio stalni gost Zagreba, ima tri bronce s olimpijskih igara i svjetskih prvenstava na 100 metara, dok je Burrell bio svjetski doprvak u Tokiju 1991., a svjetski rekord je s 9.85 istrčao 1994. Obojica su bili i stalni članovi nepobjedive američke štafete 4x100 metara predvođene Carlom Lewisom.
Morceli vukao Zorka do rekorda
Noureddine Morceli, jedan od najvećih srednjoprugaša svih vremena, došao je dva puta u Zagreb, kako je sam rekao, da bi svojem prijatelju Branku Zorku pomogao ostvariti što bolje rezultate. Nakon što je 1997. pobijedio na 1500 metara s 3:34.39, godinu dana kasnije s 3:50.48 istrčao je najbolji svjetski rezultat na jednu milju, a Zorka povukao do hrvatskog rekorda (3:55.36). Morceli je držao svjetske rekorde na 1500 metara, milju te na 2000 i 3000 metara.
Rekord Creara na 110 metara prepone
Godine 1999. miting je preseljen na još nedovršen atletski stadion Mladosti na Savi jer je započelo preuređenje maksimirskog stadiona. Na Mladosti još nije bilo reflektora, pa je miting održan u popodnevnim satima, na 36 stupnja Celzijeva. U Memorijalnoj utrci Boris Hanžeković na 110 metara prepone vidjeli smo dvoboj aktualnog svjetskog rekordera Colina Jacksona i olimpijskog doprvaka Marka Creara. U najbržoj utrci te i prethodne dvije godine u svijetu pobijedio je Crear, istrčavši s 12.98 novi rekord Memorijalne utrke, a rezultat još uvijek stoji kao rekord Boris Hanžeković Memorijala.
Gail Devers bez pobjede u dvije utrke
Jedna od najboljih atletičarki svih vremena, Gail Devers, u Zagrebu je 2000. nastupila u obje svoje discipline, i na 100 i na 100 metara prepone, no ostala je bez pobjede. Na 100 metara slavila je Chandra Sturrup s Bahama koja je imala jednako vrijeme (11.38) kao i drugoplasirana Devers. Na 100 metara s preponama svi su očekivali uvjerljivu pobjedu Devers, ali je u cilj prva stigla Jamajčanka Delloreen Ennis London koja je trčala 12.78, a Devers je bila druga s 12.80. Devers je osvojila ukupno šest pojedinačnih zlata na olimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima.
Blanka Vlašić preko 208 cm
Tog ponedjeljka 31. kolovoza 2009. godine pred 10.000 gledatelja vidjeli smo vjerojatno najvažniji doseg u povijesti Boris Hanžeković Memorijala. Nakon što je u Berlinu obranila naslov svjetske prvakinje u skoku u vis, Blanka Vlašić je u Zagrebu preskočila letvicu na visini 208 cm, što je tada bio drugi najbolji rezultat u povijesti skoka u vis. Onda je letvicu postavila na visinu novog svjetskog rekorda (210 cm). No sva tri puta je letvica pala. Kasnije će i sama priznati da je trebala odmah skakati na 210 cm. Nikada nećemo znati, ali vjerojatno bi te večeri postala nova svjetska rekorderka.
Pobjeda velikog Usaina Bolta
Nakon što je na Svjetskom prvenstvu u Daeguu diskvalificiran u finalu utrke na 100 m zbog preranog starta, Usain Bolt je došao u Zagreb pokazati da je ipak on najbrži čovjek na svijetu. Iako su mu nekoliko dana ranije organizatori mitinga u Zürichu nudili 200.000 eura za revanš-utrku protiv svjetskog prvaka Yohana Blakea, Bolt je ipak izabrao Zagreb. Pobijedio je s 9.85, u utrci u kojoj su bila još dva bivša svjetska prvaka - Kim Collins i Justin Gatlin, i taj je rezultat još uvijek rekord mitinga. Zanimljivo, Bolt je nakon utrke rekao da je taj rezultat trebao biti još puno bolji, da nije jako loše startao.
Čarobna kugla na Fontanama
Ako su na Hanžekovićev memorijal uvijek dolazili najbolji svjetski bacači kugle i redovito u Zagrebu daleko bacali, Memorijal Ivana Ivančića pored Gradskih fontana 2016. godine bio je jedan od onih koji se smatraju povijesnima. Novi olimpijski pobjednik Ryan Crouser bacio je kuglu 22.28 m, a Tom Walsh, pobjednik prethodnih okršaja kuglaša pored Fontana, bio je samo sedam centimetara kraći. Na web stranici Svjetske atletske federacije odmah se pojavio podatak da je to prvo natjecanje u posljednjih 28 godina na kojem su dvojica atletičara bacila kuglu preko 22.20 metara. Osam godina kasnije održano je jedno od najboljih natjecanja u povijesti bacanja kugle. Olimpijski pobjednik i svjetski rekorder Crouser pobijedio je s 22.93 metra. Prije toga bacio je i 22.90. Kuglu su preko 22 metra te večeri bacili još i Payton Otterdahl, Rajindra Campbell i Leonardo Fabbri, a preko 22 metra kugla je pokraj Gradskih fontana letjela čak 12 puta.
Sandra Perković preko 70 metara
Dan uoči Hanžekovićeva memorijala 2017. godine i svoga jubilarnog desetog nastupa na zagrebačkom mitingu Sandra Perković izjavila je da bi bio red da novi krug za bacanja na Mladosti krsti "pravim, velikim hicem". Što je najavila, to je i ostvarila. Prvi je put pred zagrebačkom publikom njezin disk letio preko 70 metara, i to dvaput. U petoj seriji bacila je 70.83 i tako četvrti put u karijeri srušila rekord mitinga, a u posljednjoj je dodala i hitac od 70.44 metra.
Svjetski rekordi Francine Niyonsabe i Beatrice Chepkoech
Iako je dugi niz godina jedan od najboljih svjetskih mitinga, Boris Hanžeković Memorijal je tek 2021. godine dočekao svoj prvi svjetski rekord. U utrci na 2000 metara postavila ga je burundijska atletičarka Francine Niyonsaba koja je s 5:21.56 istrčala najbrže vrijeme u povijesti ove discipline. Utrka na 2000 metara ne trči se na velikim natjecanjima, no kroz povijest su ovu disciplinu trčale neke od najvećih svjetskih srednjoprugašica - Sonia O‘Sullivan, Maricica Puica, Tatjana Kazankina, Zola Budd... Drugi svjetski rekord u povijesti mitinga postavila je Beatrice Chepkoech u utrci na 2000 metara sa zaprekama. Kenijka je u Zagrebu 2023. godine pobijedila s 5:47.42 minuta čime je za više od pet sekundi srušila rekord Njemice Gese-Felicitas Krause koja je prije četiri godine ovu dionicu trčala 5:52.80.
Komentari (0)