Slavlje u Trnavi, igrača i navijača, skandiranje Zlatku Daliću, strast s kojom su Vatreni odigrali i doživjeli pobjedu velik su jamac da će se Hrvatska plasirati na Euro, i to - ovaj put imamo temelja vjerovati - jednostavnije i elegantnije nego zadnjih ciklusa. Još od 2007. i proboja na Euro u Austriji i Švicarskoj Vatreni nisu prije posljednjeg kola imali osiguran plasman, štoviše, čak su triput igrali doigravanje, a u Slovačkoj su stvoreni svi preduvjeti da se to dogodi. Tih 4:0 nije samo visok rezultat, a izvedba na terenu nije tek jedna dobra utakmica; to je dodatno bildanje vjere da su Vatreni opet spremni za najveća djela. Sada je ključno da se jednako dobro odigra u Bakuu, uzmu još tri boda, da se ne poleti, jer nikakvi šokovi nisu dobrodošli.
Hrvatska bi pobjedom u ponedjeljak došla do situacije da već u listopadu može osigurati Euro. Za to je potrebno uzeti četiri boda; doma s Mađarskom i vani s Walesom. Sjajna je to pozivnica za Poljud. Mađarima se valja revanširati i to bi moglo značiti 15 bodova na kontu. U nekom raspletu eventualno i dovoljnih, ali zašto čekati rasplete? Hrvatska je čvrsto zgrabila sudbinu u svoje ruke, ima sve pod kontrolom i to treba naplatiti.
Trnava je bila ili-ili. Krasna perspektiva ili nova drama. Utakmica na život i smrt. Jasno da bi se nekim kiksom situacija još mogla zakomplicirati, međutim nakon ovakve igre Vatrenih nema potreba za crnim mislima. Ova je momčad uvjerila da želi uzeti što joj pripada. I dojam je, bit će jako opasna na Euru.
Nakon što se vrati iz Bakua, a prije nego što dođu završne tri utakmice, Zlatko Dalić, koji je postigao koheziju grupe i opet ima pobjedničku Hrvatsku, mora raščistiti s Ivanom Rakitićem. To će mu biti glavna misija u sljedećih dvadesetak dana. Ne bi bilo loše da ode u Barcelonu i sjednu oči u oči. Hrvatska treba Rakitića, ali pravog, spremnog da opet u državnom dresu pruži najbolje od sebe.