Jedina utakmica u Grazu ispod koje je pisalo – rasprodano. Makar ništa baš nije odlučivala, makar je bio radni ponedjeljak, makar je bila tek u 20.30… Srbija je uvijek savršen motiv hrvatskim navijačima da se pokažu u najboljem izdanju. Optimizam se širio mirnim Grazom, bez ludovanja, jer domaćoj policiji stigla je i pomoć naša, čisto da ne bi bilo iznenađenja. Nekad davno kada je Zagreb u Grazu igrao Ligu prvaka finale protiv Teke bilo je veselo, pa čisto da se ne bi ponovilo ili ne daj Bože bilo bliskih susreta nepotrebne vrste. Ljudi su n oprezu, makar su tenzije u najmanju ruku prepolovljene.
Video: Ante Čizmić/Cropix
Zanimljivo je to, jer puno se toga preklapa u svakodnevici, a prošlost treba ostaviti prošlosti, jer kopanje tu pretjerano ne pomaže. Veliko pojačanje hrvatskim navijačima bio je u ponedjeljak na tribinama maneken glavnog sponzora EHF-a Ivano Balić. Obavio je posao kao i svaki puta.
Ivano Balić i Ljubo Vukić u Grazu
Kao i uvijek rukometaše je došao bodriti prije nego počne njegovo prvestvo u Budimpešti Dubravko Šimenc, iz Našica je stigao tandem Josip Ergović - Vedran Zrnić, naravno kao i uvijek na okupu kompletan UO HRS-a na svojim standardnim pozicijama.
Dragan Škrbić danas je drugi čovjek srpskog rukometa, nekad najbolji igrač svijeta, briljantan pivot generacije koja nas je pobjeđivala u Sevilli, Ismailiji…
- Vremena su se promijenila, nekad je moj dojam da ljudi u Srbiji ne žele da shvate da rukomet više jednostavno nije što je bio. Hrvatska nam je po mnogočemu u rukometu danas primjer. Pokušavamo da budemo bolji, da ustanemo, nije lako. Imamo odličnu suradnju s Hrvatskom, a rivalitet traje i to je svakako plus. Da, favoriti ste, mislim da to nije pitanje – nasmijao se Škrbić na kraju.
Viktor Brdar iz Nove Gradiške u svom je velikom društvu stigao u Graz i kaže: - Došli smo jučer, proveselili se i želimo ponovno slavlje kao i prije deset godina kada smo bili ovdje s reprezentacijom. Na ulicama se osjetio optimizam, a tek pred dvoranom. Tu je već počela pjesma. Omakla se koja, no tako je s navijačima kada uleti koja pivica plus, pa zaborave u organiziranoj zemlji platiti parkiranje. Tribine nikad nisu nigdje bile apoteka.
- Ovo je najvažnija utakmica, sve pobjede su lijepe, ali najslađe je pobijediti Srbiju. Zato smo ovdje – reklo bi se da su to bile procjene ispod svih zastava u ponedjeljak navečer u Grazu. Dalmacija, Slavonija, Zagorje, Međimurje, Lika, Istra…
Slavonac Marko Mokrović dodao je na tu: - Samo da nastavimo kako smo krenuli. Utakmica protiv Srbije uvijek je posebna, treba pobijediti i da se nitko ne ozlijedi, jer imamo još velikog posla ovdje.
Lijepo je bilo vidjeti na tribinama i mladog svjetski srebrnog juniora reprezentativca, igrača Dubrave, Karla Godeca koji je došao bodriti svog velikog prijatelja iz selekcije Josipa Šarca. Saznanje da ga je trener Ivanković pustio da to učini zaslužuje svaku čestitku, jer gledati reprezentaciju je kao deset puta trenirati. A mladost uvijek stigne sve nadoknaditi.
Pjesma se dok su završavali Bjelorusi i Crnogorci preselila u dvoranu, pa je čak i njima bilo ugodnije igrati pred punim tribinama. Samo je za vjerovati i nadati se da će se ta atmosfera iz Graza prenijeti u Beč i da će se i u Winnerstadthalle čuti naš glas. Bit će to jača utakmica nego u Grazu u kojem budimo realni i nismo imali adekvatnog protivnika na tribinama.