Hrvatska reprezentacija nije u drugom kolu Europskog prvenstva uspjela isprati gorak okus poraza od Španjolske. U utakmici s Albanijom Vatreni su djelovali nešto bolje, ali to nije bilo dovoljno za pobjedu i završilo je 2:2. S tim rezultatom Hrvatska u zadnjem kolu mora dobiti Italiju ukoliko želi bilo kakvu realnu šansu za prolazak skupine.
Nakon utakmice sa Španjolcima, osim loše predstave na terenu, dosta je priče bilo i o lošoj predstavi na tribinama. Pedeset tisuća navijača u Berlinu propustilo je pomoći reprezentaciji u utakmici gdje joj je to trebalo najviše. Dok su reprezentativci u utakmici s Albanijom samo blago popravili dojam, navijači su uvelike poboljšali svoju izvedbu.
Već od prvog dana u Hamburgu nije bilo teško primijetiti osjetno manji broj hrvatskih navijača. Okupljanje hrvatskih navijača dodatno je otežala uporna kiša koja je podsjećala na “vječnu” englesku kišu koja nikada ne staje. No, unatoč tome navijači su pronalazili način za dobar provod te su od limuna napravili limunadu.
Posebno je lijepo bilo vidjeti navijače Albanije i Hrvatske kako se zajedno druže i pjevaju. Slike zajedništva su još jednom podsjetile da sport treba spajati što su navijači ovih dviju država najbolje pokazali u ovih nekoliko dana na samom sjeveru Njemačke.
Tako je bilo i na sami dan utakmice gdje su rijeke navijača Hrvatske i Albanije zajedno putovali prema Volksparkstadionu. Prizor od pedeset tisuća navijača koji lakoćom i bez ikakvih problema ulaze na stadion još je jednom oduševio. Nameće se pitanje kako se ulazak u stadion odrađuje u Hrvatskoj kada otprilike pet puta manje ljudi na većini utakmica ulazi neusporedivo sporije nego što je to slučaj u Njemačkoj.
Za razliku od Berlina, odlična se atmosfera s ulica Hamburga prenijela i na sami stadion. Albanci s jedne te Hrvati s druge strane stvorili su sjajan ambijent. Ovoga puta, hrvatski navijači su uistinu bili 12. igrač.
Vidjelo se to i nakon prvog primljenog gola kada je pjesma postala još jača. Upravo je ta pjesma iz minute u minutu dizala igrače na putu do preokreta. Posebno nakon izjednačujućeg gola Andreja Kramarića. Tribine su tada ušle u potpunu ekstazu i bilo je samo pitanje vremena kada će se kompletirati preokret. Sve je vodilo prema tri boda i utakmici za pamćenje, a onda šok.
Albanci su golom u 95. drugu polovicu tribina bacilli u ekstazu, a našu u nevjericu. Umjesto gotovo sigurnog prolaska, Hrvatska je došla na rub ispadanja. Razočaranje naših navijača nakon utakmice bilo je nemjerljivo.
U utakmici sa Španjolskom većina je (opravdano) zamjerila pristup, dok je protiv Albanije jedino rezultat izostao. U posljednjoj hamburškoj večeri, razgovarali smo s dosta hrvatskih navijača kojima još jednom nije trebalo dugo da opet krenu vjerovati.
Posebno mi je u sjećanju ostao razgovor s Josipom iz Osijeka, koji je u kratkoj završnoj rečenici uspio opisati toliko puno.
- Naravno da smo razočarani, ali što se može. Idemo u Leipzig dati podršku dečkima u nadi da se može nešto protiv Italije. Oni su nam svakako mušterije, ha-ha. Dečki su danas sve dali i nemam i što za zamjeriti. Kakvi god da jesu, naši su - rekao je Josip.
Ta posljednja rečenica je savršeno opisala poantu i praćenje nogometa. Kada krene nizbrdo, tada je podrška momčadi najbitnija. Jer lako je navijati i podržavati reprezentaciju kada se osvajaju srebro i bronca na Svjetskom prvenstvu. Puno teže je to nakon prve dvije utakmice ovog prvenstva.
Upravo zato, Dalić i njegovi igrači sada trebaju maksimalnu podršku. Razloga za kritiku ima pregršt, ali bit će vremena za to. Pogotovo ako se protiv Italije ostvari crni scenarij i ne prođemo skupinu.
Dok se to ne dogodi, treba im dati povjerenje da se mogu izvući iz još jedne teške situacije. Pokazali su to već puno puta pa zašto ne bi još jednom i u Njemačkoj u kojoj su praktički domaćin turnira.
Ako ste se pitali hoće li navijači Hrvatske napraviti invaziju na Leipzig unatoč novom razočaranju, ne trebate se pitati. Navijači će uvijek doći i dati sve od sebe da pomognu reprezentaciji. Jer kakvi god da jesu, naši su, i to nam je dovoljno. Svi u Leipzig!