Utjecaj igrača iz hrvatskih klubova na rezultate Vatrenih uvijek je bio velik pa šestorica koje je Zlatko Dalić izabrao za Njemačku zbog toga imaju još veću obvezu. Od Pjace, Marca Pašalića, Perišića, Petkovića i Baturine očekuje se daleko veći doprinos nego što bi to na prvu loptu mnogi pomislili. Pritom su u žarištu Pjaca, Petković i Baturina, a jedino Labrović nije u fokusu budući da treći vratar gotovo nikad ne stupi na scenu. Je li već ovaj Euro trenutak da Europa sazna kakav je igrač Martin Baturina? Izbornik je najavio da će mu dati šansu, zasad je enigma kakvu i u kojoj ulozi.
Iznimka jedino Rusija
Mislite da je hrvatska reprezentacija slabija ako ima veći broj igrača iz HNL-a? Povijesne činjenice govore suprotno, reprezentacija je u problemu ukoliko joj domaća liga ne daje svježu krv i kvalitetu. Kad zakopate ispod površine, shvatit ćete da je naša reprezentacija redovno igrala jako dobar ili odličan nogomet kad je izbornik imao na popisu šestoricu ili više igrača iz HNL-a. Dvije od tri medalje dio su te priče, iznimka je jedino Rusija gdje su se našla samo dvojica i to na margini - Livaković i Filip Bradarić. Kad je bilo obrnuto, a Vatreni došli na završni turnir s dva do četiri reprezentativca iz domaće lige, igrali su loše i rano ispadali. I to ima dodatnu iznimku, osim Rusije riječ je i o Euru 2008. godine.
Od kontinentalne smotre 1996. godine, na kojoj se Hrvatska prvi put pojavila i predstavila poslavši poruku da na mapi najjačih europskih nogometnih nacija više ništa neće biti isto, itekako je bio bitan doprinos igrača iz našeg prvenstva. Tko ne pamti ili nije vidio pas Aljoše Asanovića, u to doba igrača Hajduka za Davora Šukera i lob Petera Schmeichela? Broncu iz Francuske 1998. ne treba ni spominjati jer čudesne su bile obrane Dražena Ladića, osim u polufinalu s Tricolorima, jako dobro igrali su Dario Šimić i Krunoslav Jurčić, a svoj obol dao je Veliki Žuti s dva gola Jamajci i Nizozemskoj za broncu. Robert Prosinečki tada je igrao u HNL-u kao i još devetorica od 22 iz te ekipe.
Na posljednjem Euru i posebno na Svjetskom prvenstvu u Kataru slavne dionice kreirali su Joško Gvardiol, Dominik Livaković, Bruno Petković, Mislav Oršić, Marko Livaja i Josip Šutalo. Livaković je u Dohi bio jedan od najboljih vratara Mundijala, a njegova izvedbe s Brazilom, četrnaest obrana i zaustavljen “penal” Rodrygu koji je usmjerio tijek zbivanja prilikom udarca s bijele točke, najbolja je pojedinačna golmanska izvedbe na tom SP-u. Bruno Petković zabio je povijesni pogodak Selecau, a asistent mu je bio Mislav Oršić. Potonji se istaknuo i kao autor gola s bijele točke u toj utakmici te pobjedničkog za 2:1 u ogledu za treće mjesto s Marokom. Marko Livaja matirao je vratara Kanade, a bio je starter triput, tako i protiv Maroka za broncu kad je igrao i Šutalo. Joško Gvardiol u vrijeme Katara već je nosio dres RB Leipziga, no prethodno je na Euru 2021. godine izašao pred svjetla kamera iz Dinamove svlačionice.
Lijepe stranice almanaha
Međutim, i kad Vatreni nisu došli do medalje, HNL-ovci su znali biti najbolji. Poput Ivice Olića 2002. godine na SP-u i Luke Modrića na Euru 2008. U većini slučajeva to su bili mladi igrači koji su tek tražili afirmaciju, te samo u ponekim primjerima povratnici iz inozemstva. Mnogi su igrali izvrsno i pisali lijepe stranice almanaha.
U Njemačkoj će šesti put Hrvatska doći na turnir sa šest ili više aktera iz domicilnih klubova. U prethodnih pet takvih navrata svaki je put prošla skupinu, a najmanje su izravno prste u tome imali 2016. godine na Euru u Francuskoj gdje je Ante Čačić doveo četvoricu dinamovaca - Schildenfeld, Rog, Ćorić i Pjaca, te Vargića iz Rijeke i Lovru Kalinića iz Hajduka. Pa opet, Rog i Pjaca bili su starteri u matiranju Španjolske u Bordeauxu, što bi nam jako dobro došlo i u Berlinu.
Kad su Vatreni plesali na skali od lošeg do groznog te su zaustavljeni već u skupini na SP-u 2002. godine, imali su četvoricu iz HNL-a, pritom su Olić i Pletikosa zapravo bili među najboljima, na Euru 2004. samo dvojicu, a SP-u 2006. godine trojicu, a Zlatko Kranjčar malo je dao šanse Luki Modriću na njegovom prvom velikom natjecanju. Samo ga je u dva navrata uveo s klupe protiv Japana i Australije. Hrvatska se vraća na Olimpijski stadion u Berlin nakon 18 godina, Modrić je danas kapetan, ali tada s Brazilom ostao je puki promatrač. Loše je bilo SP 2014. godine na kojem su igrala dva HNL-ovca, a na Euru 2012. našlo ih se petorica. Tamo Vatreni nisu ostavili negativan dojam, ali su ostali iz Španjolaca i Talijana te su nakon skupine morali doma.
Nit koja se proteže kroz 28 godina, dakako, nije pouka da izbornik treba voditi što više igrača iz naše lige samo zato što su pod ugovorom s hrvatskim klubovima, nego pokazatelj kako HNL daje igrače koji nekad donose entuzijazam i polet, glad za uspjehom i transferom, a nekad i istinsku klasu. Asovi s lokalnih terena znaju zablistati na najvećim natjecanjima. To što netko igra u HNL-u ne znači da ne može biti bitan protagonist Eura ili SP-a.
Bruno Petković danas najbolje kotira jer zabio je neke legendarne golove, on i Ante Budimir dijelit će ulogu centarfora, nekad možda i Andrej Kramarić kojem je prirodnije djelovati iz drugog plana, a izbornik puno očekuje od Marka Pjace. Kad bi pokazao najbolje lice, imao bi kraljevsku ulogu među Vatrenima, ali što će od toga biti, tek treba vidjeti. Ivan Perišić je također rebus, hrvatski nogometni barun ne uživa jer njegovo koljeno i dalje nije pravo. Baturina i Luka Sučić iz austrijskog RB Salzburga najveću kočnicu imaju u činjenicu da vezni red drži legendarni trojac Modrić, Brozović i Kovačić, no kako se i Baturina i Sučić znaju snaći i u nešto ofenzivnijim ulogama, pozvani su da donesu neku novu i drugačiju vrijednost.
Dvadesetorica dinamovaca
Nakon što se izvuče na površinu upliv perjanica HNL-a na reprezentaciju, dođe se i do fakta koji nogometno objašnjava Dinamovu dominaciju od sezone 2005./06. Od Njemačke 2006. godine do poziva za Njemačku 2024. godine, izbornici su imali u rosteru dvadeset igrača koji su na to okupljanje došli iz tabora Modrih, a samo pet iz Hajduka i Rijeke te po dva iz Osijeka...
Iz Dinama su bili Luka Modrić, Ivan Bošnjak, Ognjen Vukojević, Josip Šimunić, Ivan Kelava, Milan Badelj, Šime Vrsaljko, Domagoj Vida, Marcelo Brozović, Gordon Schildenfeld, Marko Rog, Ante Ćorić, Marko Pjaca, Dominik Livaković, Mislav Oršić, Bruno Petković, Joško Gvardiol, Luka Ivanušec, Josip Šutalo i sad će Martin Baturina. U isto doba iz Hajduka bili su samo vratari Stipe Pletikosa i Lovre Kalinić, te Nikola Kalinić i Marko Livaja, kao i sada Ivan Perišić. Iz Rijeke, prije Eura 2024., Ivan Vargić i Filip Bradarić, iz Osijeka Mile Škorić i Ivica Ivušić. Rijeka ima ovog časa trojicu, dakle, više reprezentativaca nego na svim velikim natjecanjima Hrvatske dosad zajedno.
Komentari
0