Hrvatska se oprostila od 17. prvenstva Europe u Njemačkoj ispadanjem u skupini, čime je propustila priliku i za dobru zaradu od nagradnog fonda završnog turnira, koji iznosi ukupno 331 milijun eura. Isti je to iznos kao i na prošlom izdanju koje je umjesto 2020. zbog pandemije koronavirusa igrano ljeta 2021. godine, a s obzirom na to da se od tada dogodila zastrašujuća inflacija, koja se za mnoge stvari i usluge penje i preko 100 posto, može se reći da je UEFA ovoga puta odlučila “zatvoriti pipu”.
Ima za to i objašnjenje u velikom povećanju nagradnog fonda u Ligi prvaka i ostalim klupskim natjecanjima, kao i brzo rastućem ženskom nogometu, koji se kao sport najmasovnije širi zadnjih godina. Tako su reprezentacije na ovom Euru ostale pri istoj mogućnosti zarade kao i prije tri godine kad je europski prvak Italija osvojio maksimalni iznos od 28,25 milijuna eura. Talijani to mogu zahvaliti činjenici da su imali svih sedam pobjeda jer su u skupini svladali Wales, Švicarsku i Tursku, pa još četiri rivala u nokaut fazi (Austrija, Belgija, Španjolska, Engleska).
Ukupna zarada
Pobjeda u skupini honorira se s milijun eura, dok remi donosi 500.000 eura. Lako je stoga izračunati i koliko je Hrvatska zaradila ove godine s obzirom na to da ima dva boda iz tri utakmice u skupini B. To je točno milijun eura, a kako se za plasman na završni turnir dobiva 9,25 milijuna eura, ukupna zarada Hrvatskog nogometnog saveza iznosi 10,25 milijuna eura.
Da je ostvaren plasman u osminu finala, na konto bi mu sjelo još dva milijuna eura, odnosno, pola za pobjedu nad Italijom ili Albanijom, te milijun i pol eura koliko dobivaju svi sudionici prvog kruga nokaut faze, njih 16. Plasman u četvrtfinale donosi dva i pol milijuna eura, polufinale četiri milijuna eura, poraženi u finalu dobiva pet milijuna eura, a pobjednik i prvak Europe osam milijuna eura plus ranije ostvarena zarada.
Ako se sadašnji nagradni fond usporedi s ranijima, ipak je rekordni, a glavni skok dogodio se 2016. godine kad se u Francuskoj prvi put igralo s 24 reprezentacije na završnom turniru najboljih europskih reprezentacija. Tada je 301 milijun eura podijeljen sudionicima, dok je 2012. u Poljskoj i Ukrajini, kada ih je bilo 16, dijeljeno 196 milijuna eura. Hrvatska je svoj prvi nastup imala 1996. u Engleskoj kad je izborila četvrtfinale, a svi sudionici raspodijelili su samo 57 milijuna eura.
Ipak, najbolja usporedba za Hrvatsku je zarada s prošla dva Mundijala, u Rusiji i Kataru, kad je vrsta izbornika Zlatka Dalića napunila blagajnu HNS-a rekordnim iznosima. Tako je 2022. za treće mjesto ukupno osvojeno 51,5 milijun eura nagrada, dok je skoro identični iznos bio i za drugo mjesto 2018. jer je distribucija novca bila ponešto drugačija, odnosno, bila je veća razlika između prvaka i doprvaka nego četiri godine kasnije, kada je i trećeplasirani zaradio kao drugi u Rusiji, što je bila Hrvatska u oba slučaja. Više od 100 milijuna eura su u te četiri zlatne godine u blagajnu HNS-a donijeli Dalićevi izabranici, tako da se ovih nešto više od 10 milijuna iz Njemačke sada čine kao sitniš kojeg je dobrim dijelom pojela i inflacija...