HRVATSKA KOŠARKA PREPUNA JE STRANACA, UGLAVNOM DRŽAVLJANA SAD-a, ALI IMA I DOSTA 'DVOJNIKA' Naši klubovi strancima nadomještaju nedostatak kvalitete

Alexandros Sigkounas prije nekoliko je dana postao drugi Grk u hrvatskoj košarci. Iskusno pojačanje Vrijednosnica Osijek slijedilo je tako put Georgiosa Diamantakosa, koji je prije nešto više od četiri godine odigrao nekoliko utakmica za Šibenik. Uglavnom, dolazak Sigkounasa potaknuo nas je na analizu porijekla stranaca u hrvatskoj košarci, koje vjerojatno nitko ne može precizno izbrojati. Uostalom, samo ih je ove sezone desetak već napustilo hrvatske klubove, a većina je i zamijenjena.

U ovom našem pregledu došli smo do okruglo 50 zemalja koje su dale svoje predstavnike u hrvatskoj košarci. Najbrojniji su, naravno, Amerikanci, u Hrvatskoj je unazad dvadesetak godina igralo i jako puno Kanađana, a od ostalih prednjače igrači iz regije, prije svega iz BiH i Slovenije. Dakako, veliki je broj igrača iz regije i s dvojnim državljanstvom...

U ovoj temi je dvojno državljnastvo “problematično” i kod puno Amerikanaca koje su dovodili naši klubovi pa je tako Jacob Pullen bivši reprezentativac Gruzije, to državljanstvo ima i Matt Janning, Ryan Boatright dobio je papire u Armeniji, Didija Drapera smo naturalizirali baš u Hrvatskoj, negdašnji šuter Zadra Shamell Stallworth postao je Brazilac, Tony Akins (pamtimo ga i po doping-aferi, odnosno padu na testu zbog pušenja trave) uzeo je državljanstvo Južne Koreje. Svi oni su u ovoj analizi isključivo - Amerikanci.

Puno Karibljana

Ali zato je kod nas (Zadar) igrao jedan Pullenov i Janningov “sunarodnjak”, Gruzijac sa slovenskom putovnicom - Vladimir Boisa. Cibona se pak još u devedesetima i na početku ovog stoljeća pobrinula da u našoj košarci budu po jedan Rus (Jevgenij Kisurin) i Ukrajinac (Oleksandar Okunskij), nešto kasnije pod Toranj je stigao i Panamac (Chris Warren). Iz Srednje Amerike je i Marlon Garnett (Belize), šuter koji je igrao za Split, Zadar i Cedevitu.

Izuzetno širok je popis karipskih košarkaša na kojem su Benett Davis s Bahama, Ruemal Robinson s Jamajke, Ricardo Greer i Dominikanske Republike, a sva trojica igrala u Zadru, dok je iz Splita u Cibonu svojedobno stigao najbolji od njih - Larry Ayuso, Portorikanac rođen u New Yorku. Tu “lepezu” ove je sezone dodatno proširilo Škrljevo za koje igra Arkim Robertson sa Svetog Vincenta i Grenadina.

CROPIX

Iako su u svemu ovome prednjačili Cibona, Zadar i Cedevita, a ni Split te danas ugašeni Zagreb nisu daleko ako uzmemo u obzir broj stranaca, koji je prodefilirao kroz svaki od tih klubova, širini izbora jako su pridonijeli slavonski klubovi - nekad Brod, a danas Vrijednosnice Osijek. Tako su svojedobno u Slavonskom Brodu igrali do sada jedini Libijac (Kamaldin Gamma) u hrvatskoj košarci te prvi košarkaš iz Demokratske Republike Kongo - Brice Massamba, koji ujedno ima i švedsko državljanstvo. U Osijeku smo pak proteklih godina dobili prve Izraelca (Tomer Levinson), Finca (Carl Lindbom) i Slovaka (Mario Ihring), a i trenutno su na rosteru kluba iz Gradskog vrta, uz spomenutog Grka (Alexandros Sigkounas), još Novozelanđanin (Maxwel Darling) i dva Srbina (Andrija Šarenac, Arijan Lakić).

Od igrača iz okruženja koje vrijedi izdvojiti su Ermal Kuqo (Albanija), koji je igrao u Splitu, Todor Gečevski (Makedonija) je izgradio legendarni status u Zadru, Matjaž Smodiš (Slovenija) je možda i najveći igrač koji je ikad igrao za Cedevitu iz koje su do NBA lige stigli Jusuf Nurkić i Džanan Musa (BiH).

Smanjena kvaliteta

Peterostruki prvak Hrvatske, koji se ljetos fuzionirao s Olimpijom i tako postao slovenski klub, prije godinu i pol je doveo i prvog Španjolca Pabla Aguilara, dok je za Cedevitu igrao i drugi Francuz u našoj košarci - Mickael Gelabale - s obzirom da je na Gripama prvi to bio Stephan Brun.

Sve ovo pokazuje da uvoz stranih košarkaša kod nas ima dugu tradiciju, s tim da je kroz godine rasla kvantiteta, dok se - na žalost - smanjuje kvaliteta. Igrače kao što su Chucky Atkins, Scoonie Penn, Larry Ayuso, Alan Anderson, Carl English ili Didi Draper možemo samo sanjati pa klubovima nije preostalo drugo nego “šarati”...