Utakmicom između Cibone i Zadra jučer je počela nova sezona Favbet Premijer lige. No ono što je trebao biti derbi na kraju nije bio ni blizu jer je Cibona u utakmicu ušla samo s pet seniorskih igrača kojima su u utakmici pomagala dva juniora. Cibona nije mogla registrirati nove igrače zbog zaštite ugovora koje su HKS-u predali Cibonini igrači iz prošle sezone koji za nju nisu plaćeni. Uz to, nad klubom je prošlog tjedna pokrenut stečaj jer im je račun blokiran 120 dana.
Uz to u Dvorani Dražena Petrovića nije bilo teleskopskih tribina koje nisu prošle tehnički pregled, a utakmicu je pratilo svega nekoliko stotina gledatelja. Sve u svemu, tužan početak sezone umjesto spektakla.
- Sve ovo je erozija urušavanja koja traje desetljećima pa je ovo samo nastavak tog negativnog trenda. Sve zajedno izgleda doista depresivno i pitanje je uopće kako će sve na kraju završiti - u novom Sportcastu je cijelu priču komentirao Tvrtko Puljić, novinar Sportskih novosti i dugogodišnji kroničar Cibone. Uz njega je u studiju Hanza Medije bio i Hrvoje Slišković, urednik sportske rubrike Jutarnjeg lista, koji je također godinama bio uz Cibonu.
- Teško mi je izgovoriti, ali nemam previše povjerenja da će se Cibona ovaj put izvući. Možda će se dogoditi još jedna sezona životarenja, ali nakon toga ne znam kako dalje. Čini mi se da je sve manje i manje ljudi uopće zainteresirano što će se dogoditi u Ciboni, hoće li propasti ili će se izvući. Čini mi se da je jako puno ljudi deklarativno za Cibonu, ali da je spremno malo toga napraviti za nju - rekao je Slišković, a Puljić dodao:
- Ljudi su umorni. Ovo nije prvi put da se spašava klub. Treba napraviti distinkciju između ljudi koji su sada u klubu i onih ranije. Ovi sada imaju dobre namjere za razliku od prethodnih. Ovo urušavanje traje predugo, još od 2006. godine.
- Cijelo to vrijeme slušamo jedne te iste priče, ali različitih ljudi. Istrošena je cijela ta borba. Cibona je već ne znam koliko puta spašavana, a ništa se nije dogodilo - naglasio je Slišković.
Pogledajte cijeli Sportcast:
U Sportcastu smo ukratko ispričali i kratku genezu propadanja Cibone.
- Cibona je u Hrvatsku ušla kao klub koji je u svojem vlasništvu imao toliki broj nekretnina koliko nitko nije imao u regiji, ali ni šire. Tuškanac, dvorana, poslovni prostori, parkiralište, dio zgrade u Savskoj. Problemi nastaje kada grad baca oko na zemljišta na Tuškancu koje Cibona ne želi predati Zagrebu. Grad u tom trenutku prestaje financirati Cibonu iz onih redovnih sredstava koje su dobivali zbog tog sukoba zbog Tuškanca. Tada je Ciboni glavni sponzor VIP koji se pokretanjem Snježne kraljice, koju su u Gradu gurali kao najvažniji sportski događaj, povlači iz Cibone i financira skijanje. Tako je Cibona ostala i bez sredstava iz grada i bez glavnog sponzora te u velikim problemima. To je kulminiralo 2010. godine kada Grad formalno preuzima Cibonu i obećava saniranje duga, a tada se baratalo da je on 100 milijuna kuna.
Tada se uzeo i kredit od Zagrebačke banke u iznosu od oko 20 milijuna kuna, a tadašnji direktor kluba Andro Knego je izjavio kako je vrijednost nekretnina između 40 i 50 milijuna kuna. Gradski ljudi u Ciboni su ipak odlučili prodati nekretnine, je li im se netko suprotstavio.
- Knego, koji je tada bio direktor, bio se suprotstavio prodaji nekretnina, a 2010. je bila ideja o spajanju Cibone i Cedevite koju su minirali ljudi iz Cibone i iz Grada koji su vjerojatno imali neke druge planove što raditi s dvoranom i pasažom. Jako je veliki popis krivaca koji na žalost neće odgovarati za ono što se dogodilo - kaže Puljić, a Slišković dodaje kako je postojala slamka spasa:
- Jedini trenutak koji je mogao pomoći Ciboni je bio potencijalni ulazak Atlantic Grupe u klub. Oni su tražili čiste papire, ali ih nisu dobili niti ih je netko htio dati. I danas je jedino što se može dogoditi, iako je to mašta, da dođe neki privatnih i podmiri cijeli dug Cibone
U svim tim mračnim trenucima Cibone trebamo spomenuti i osvajanje ABA lige 2014. te prepuštanje euroligaškog mjesta Crvenoj zvezdi. Upravo je Zvezda jedno vrijeme bila često spominjana u uredima Cibone, ali ne kao rival, nego u najmanju ruku kao pokrovitelj.
- To je najstrašnije razdoblje. U Beogradu su se znali šaliti da je Cibona treći Zvezdin klub, čak i ispod FMP-a. To ne mogu shvatiti da nitko tko je predstavljao Cibonu ili Split na skupštinama ABA lige nije mogao doći i reći ‘ajde sada dosta‘. Nikad se nitko nije tako postavio, a neću uopće govoriti o tome da je tadašnji direktor Cibone radio sve onako kako je Zvezda željela.
Pričali smo mi u Sportcastu o svemu što se događalo u Ciboni svih ovih godina, politici i gospodarstvu, raznim greškama i nevjerojatnim stvarima koje su ljudi koji su je vodili napravili te o mnogim drugim temama, a na kraju su se sva Cibonina kroničara izjasnila o tome misle li da će Cibona preživjeti ovu krizu.
- Mislim da ona neće prestati postojati kao klub. Ne vjerujem da će se njoj dogoditi sudbina Zagreba ili Jollyja koji su nestali. Koliko će ona biti relevantna, to je pitanje. U sljedećim godinama ćemo vidjeti tko će biti nositelj košarkaške kvalitete u Zagrebu, hoće li to biti Cibona ili će se pojaviti neki novi klub. Košarka kao sport u Zagrebu neće nestati. Što se tiče pretvorbe u sportsko dioničarsko društvo ne preostaje ništa drugo nego nadati se da aktualni čelnici Cibone imaju neki model kako to izvesti. Mi razgovaramo o 3-5 milijuna eura, mislim da je to mizeran iznos u bilo kakvim proračunima - smatra Puljić, a Slišković je dodao:
- Cibona će uvijek živjeti, čak i ako ova propadne, ako se izgasi pa onda navijači osnuju neki novi klub koji možda neće moći reći da su prvaci Europe. A ne znam hoće li preživjeti s ovim preoblikovanjem, ne znam hoće li to pomoći klubu.
Postoji i jedna vizija spasa u koji bi se uključili nogometaši:
- U cijelu priču treba uključiti Dinamo, onaj nogometni i pitanje hoće li on preuzeti na sebe ulogu sportskog društva to treba vidjeti i hoće li Cibona biti u tom sportskom društvu ili će to biti KK Dinamo. Od 10 najjačih klubova u Euroligi njih 7-8 su članovi sportskog društva - rekao je Puljić.
- KK Dinamo će sigurno biti bliži blagajni. Postoji unutar skupštine NK Dinamo jedna grupacija ljudi koja bi željela imati sportsko društvo s košarkom, rukometom, vaterpolom i futsalom - zaključuje Slišković.