Hrvatski košarkaški savez odradio je domaću zadaću, pozvao je sve klubove usred Hrvatske, da je svima jednako blizu i jednako daleko - dakle, u Gospić - te im predstavio svoju viziju natjecanja za sezonu 2022./2023.
Naravno, HT Premijer liga ostala bi u ovom sustavu, igrala bi se 22 kola, a nakon toga Liga za prvaka i Liga za ostanak do doigravanja. Što se tiče europskih natjecanja, jedan klub - prvak bi igrao Ligu prvaka, dva bi kluba bila u FIBA Eurokupu te još tri ili četiri kluba bi zaigrala Alpe Adria kup. Prema tom prijedlogu oni klubovi koji ne bi prošli uvodne skupine u Ligi prvaka i FIBA Eurokupu uključili bi se u završnicu Alpe Adria kupa te bi tu dobili dodatne utakmice. Klubovi su shvatili da bi ta završnica bila u formatu Final Eighta.
Rok je 13. svibnja
Treba još dodati da niti jedan klub koji bi zaigrao u Europi ne bi za to igranje ostao financijski kratak, jer bi Savez tu participirao, a oni koji bi prošli nešto dalje u Europi mogli bi čak i zaraditi.
HKS nije, naravno, spominjao ABA ligu, ali ukoliko bi naši klubovi - za svoje odluke su dobili rok od deset dana - prihvatili ove prijedloge Saveza, vrlo je jasno da bi morali istupiti iz ABA lige. Ili bi mogli igrati tri usporedna natjecanja, na što, pak, nitko ne može pristati.
Nakon što su prespavali noć, pokušali smo saznati razmišljanja u tri vodeća kluba. Na sastanku u Gospiću bila su kompletna klupska vodstva, od Uprave, sportskih direktora i trenera, a sada smo potražili razmišljanja sportskih direktora.
Teo Čizmić, sportski direktor Splita prenio nam je tako svoje dojmove.
- Kao ideja ovaj je sastanak dobrodošao i Savez bi ovakve skupove trebao i češće organizirati. Prema onome što sam čuo i od kolega iz drugih klubova, svi su taj sastanak pozitivno doživjeli. Dobra je ideja da se nađemo, popričamo, a sada je na svima nama da se zatvorimo i svatko od nas odluči u sljedećim danima što i kako dalje.
Taj rok je 13. svibnja.
- I morat ćemo do tada znati barem neke smjernice u kojima bi mogao ići naš proračun za sljedeću sezonu, jer nakon što dobijemo taj odgovor, znat ćemo u kojemu smjeru ići dalje. Na pamet je teško govoriti. Naš je problem trenutačna situacija s gradskim izborima, jer sva da događanja odgodila su i priče o prodaji kluba. Puno je tu nepoznanica, ali morat će u sljedećih sedam dana pronaći neke odgovore. Na koliki proračun možemo računati, prije svega, a na to se nadovezuju i ostali problemi s kojima se suočavamo. Teška je sezona iza svih nas.
A teška bi mogla biti i ona sljedeća. Niti u Zadru nemaju konačni odgovor. Sportski direktor Zvonimir Ridl će ovako:
- Ima tu nekih nejasnoća, pa ćemo nastojati dobiti odgovore u sljedećim danima da bismo znači odlučiti. Možda smo mogli te materijale na uvid ranije kako bi ih proučili. OK, imamo vremenski rok do kada bismo trebali odgovoriti Savezu. Ključno je pitanje, da se sada tu svi ne pravimo ludi, hoćemo li igrati ABA ligu ili ne. Znate i sami kakva je situacija u Zadru, pa mi nastojimo dobiti još neke materijale, onda ih moramo i nekome pokazati, pa ćemo se onda očitovati. Situacija je kod nas specifična, ali morat ćemo razgovarati s gradonačelnikom, tu je ta nejasna situacija s Nadzornim odborom, ali postoje i nejasnoće vezane za sam prijedlog.
Ridl je novi u ovom poslu, ali je svjestan svih prijepora u ovoj priči.
- Meni je jasno da klubovi imaju problema u ABA ligi, da se igrači ne razvijaju dovoljno i da tu reprezentacija u konačnici pati. Drugi napreduju, drugi igraju europska klupska natjecanja. Međutim, i te kako sam svjestan činjenice da mi moramo krenuti od samih sebe, od naših problema, a ne kriviti druge. Jer, isti bi nas problemi mogli zadesiti i u Europi. Na žalost, meni se čini da kad bi se proračuni naša tri kluba objedinili, kad bi se složio najbolji igrački kadar iz ta tri kluba, da bi takav klub imao problema i u Europi, u susretu s jednim Monsom. Sve se tu vrti na kraju dana o proračunu, o financijama. Poražavajući je podatak da su naša tri kluba na 16 posto pobjeda u utakmicama s četiri vodeće momčadi ABA lige. Ali, mi se tu sudaramo s proračunima koji su kod tih klubova, četiri, pet puta veći nego su to naši.
Marin Rozić, sportski direktor Cibone smatra najvećim problemom u prijedlogu HKS-a broj zajamčenih europskih utakmica.
- Pozitivno je da smo sve skupili, razgovarali o odlukama koje moramo donijeti. Osobno mi je jako žao što Liga prvaka nije vratila na onaj sustav u kojemu je u uvodnim skupinama osam momčadi, pa bismo tako imali zajamčenih 14 utakmica. Ovako imamo uvodnu skupinu od četiri kluba, što je zajamčenih samo šest utakmica. Dobro, važno je da smo to saznali, sada znamo na čemu smo. Međutim, za sve nas u klubovima postoji tu dosta upitnika, teško ćemo imati odgovore na sva ta pitanja do roka koji nam je postavljen. Prije svega kad je riječ o proračunima na koje bismo mogli računati, ali što je tu je.
Nešto se mora pokrenuti
Savez je ponudio svoj prijedloge, a naši klubovi moraju odlučiti. Mogu ostati u ABA ligi, nastaviti tamo životariti, biti pri dnu ljestvice s proračunima i s odnosima kakvi trenutačno vladaju u ABA ligi ili skupiti hrabrosti i krenuti u nešto novo.
Nekako je dojam da lošije ne može biti. Nekako je dojam da bismo, ako sve ostane isto i za godinu dana, tada mogli razglabati o istim stvarima o kojima se sada govori. S godinu dana više frustracije...
Ili, mogu naši klubovi pronaći motiv u novom natjecanju, pa pokušati tu trajati što je duže moguće. Recimo, proći uvodnu skupinu Lige prvaka, stići do play-in utakmica, što bi značilo imati osam ili devet zajamčenih nastupa, onda i odigrati drugu rundu, što je novih šest utakmica, pa smo već na 15-ak europskih ogleda.
Nešto se mora pokrenuti. Pa je za pozdraviti da svi o tome trenutačno pričaju. Odluka neće biti laka, ali se odluke moraju donositi ako imaš funkciju koja traži da se u nekom trenutku opredijeliš. I sam snosiš posljedice takve odluke.