Claudio Grassi/Lapresse/Profimedia
STRUČNA ANALIZA

‘Ova Hrvatska može jako daleko, može baš sa svima, ali samo ako se dogodi jedna stvar u našoj igri!‘

‘Ovo dosad neće biti dostatno za polufinale o kojem svi maštamo. Ali, rezerve su goleme...‘
Piše: Robert ŠolaObjavljeno: 09. rujan 2022. 06:02

Analizira Jurica Golemac, trener Cedevita Olimpije:

Odlična je vijest da smo utakmicu protiv Ukrajine uspjeli privesti kraju tako da smo mogli birati hoćemo li drugo ili treće mjesto u skupini. Izabrali smo treće. Koliko vidim, to je bila želja i igrača i stožera, što je uvijek najvažnije kod "biranja suparnika". Lakšeg puta - da se razumijemo - nema, ali kad već možeš birati, onda biraš put koji ti se čini nešto prohodniji. I ima logike da smo izabrali taj, vjerojatno bih ga i ja izabrao...

Da se vratim utakmici s Ukrajinom. Odigrali smo je točno onako kako igramo kompletan turnir - s puno individualnih akcija u napadu, s dosta oscilacija u obrani. Imamo klasne igrače i možemo si dopustiti takve napade, barem u ovakvim utakmicama. U nekim drugim to neće biti dosta, ali o tome kasnije. Danas smo obranu igrali promjenljivo. Kad se malo naljutimo, onda dignemo intenzitet i ta obrana tada izgleda dobro. Međutim, još uvijek nismo dovoljno ‘ljuti‘, u nokaut fazi turnira trebat će nam veći intenzitet tijekom svih 40 minuta. Zato što snažna obrana ne znači samo manje primljenih poena, nego i pokoji lakši koš kroz kontru ili na nepostavljenu obranu. A u nokaut fazi s jačim suparnicima ti lakši poeni su jako važni.

Zašto u napadu često igramo "jedan na jedan", što sad prolazi, ali protiv jačih suparnika će prolaziti bitno teže? Zato što nemamo dovoljno protočan napad, nedostaje nam brzine i jednostavnosti u napadu. Smith je pokazao da je kvalitetan igrač, odlične obrane, zna i pogoditi, može položiti na obruču, ali on nije istinski play, on je ‘combo‘ bek koji se na parketu najugodnije osjeća kad pokraj sebe ima playa, kreativca koji razigrava. Bolje smo stoga, u pojedinim trenucima, napadački izgledali s Mavrom koji je pravi play. Nemamo, dakle, tu sigurnost na lopti, na brzom protoku i to je problem.

image

Jurica Golemac

SPORTSKE NOVOSTI

Međutim, imamo sjajne individualce koji mogu pogoditi iz bilo koje pozicije i stoga bih puno više igrao na ‘blokove‘, jer Bogdanović, Simon, Smith, Hezonja... mogu poentirati preko bloka.

Ukupno gledajući, Hrvatska se diže iz utakmicu u utakmicu, možda ne željenom brzinom, ali se diže. Doduše, nismo još uvijek istinska momčad, ali ne vidim razloga da to ne postanemo. Čeka nas nokaut faza u kojoj popravka nema, u kojoj moramo biti ‘ljuti‘ svih 40 minuta. Jer ovo što smo dosad pokazali neće biti dostatno za polufinale o kojem svi maštamo. Potpisujem da imamo kvalitetu potrebnu za pariranje svakoj momčadi na Eurobasketu, ali moramo više biti momčad, moramo jedni drugima čuvati leđa u svakoj situaciji, jer igrači znaju ‘felere‘, kao i kvalitete svakog od njih. I kakvu tko pomoć treba na parketu.

Hrvatska u svojoj igri doista ima velike rezerve. Šarić se vraća iz duge i teške ozljede, pa još nije pravi. No, Šarić je dečko kojeg jake utakmice dodatno dižu, a njegova energija je fenomenalna, on s njom može protiv svakog. Sjajna je energija koju ima Matković, pa i Gnjidić. I to su dečki koji energiju imaju urođenu u sebi, te je mogu - baš kao i Šarić - prenijeti na suigrače. Simon primjerice kompletan turnir igra ‘ljut‘, odlučan dati baš sve što ima u sebi. Zna da mu je ovo zadnji veliki turnir u karijeri.

Hezonja također jako oscilira, kao da stalno traži ulogu u kojoj bi se najbolje osjećao. U klubu je prošlu sezonu pronašao to što je tražio i bio je fantastičan, ali klub i reprezentacija su u košarci skoro pa dva različita sporta. Isti su koševi, teren i lopta, ali sve je drugo različito. Zato Hezonji nije lako, ali rekao bih da mu treba neko zakucavanje u njegovom stilu, neka iskra koja će mu ‘zapaliti‘ samopouzdanje. Hezonja je zadivljujuće snažan i kad bi tu snagu mogao adekvatno primijeniti u igri, teško bi mu itko parirao.

Sve su to velike rezerve koje Hrvatska ima. Tu smo, približavamo se onome što toliko godina tražimo i nekako se osjeća da samo nedostaje samo ta eksplozija emocija, ljutnje i odlučnosti da ‘razbijemo‘ onoga tko nam stane na put. Pronađemo li način da to brzo oslobodimo, Hrvatska može jako, jako daleko.

Može sa svima na Eurobasketu...

Linker
07. listopad 2024 01:47