Teško je na toj razini pobijediti bez doprinosa vratara, to smo već toliko puta zaključili. Koliko god Dinamo bio dobar ofenzivno, stvarao šanse, nadigrao Krasnodar i na kraju zabio gol više, trebala je jedna maestralna obrana Dominika Livakovića da sačuva mrežu kad je bilo bitno. Udarac Smoljnikova bio je snažan i opasan, Livaković je uspio odbiti loptu, igrač Krasnodara nije na gol-crti uspio zabiti glavom, Dinamo je ostao u prednosti.
Bio je upitan za utakmicu, ozlijedio se protiv Osijeka, strahovali su u Maksimiru za njegovo zdravlje, ali ipak je na vrijeme ozdravio da bude u pravo vrijeme na pravom mjestu i u Krasnodaru.
- U početku je bila briga hoću li moći, nije mi bilo dobro, ali pokoja tabletica i super, ha-ha. Fiziji su isto napravili dobar posao - govori Livaković, opisujuću tu veliku obranu iz drugog poluvremena.
- Jak je bio šut, drago mi je da sam tom obranom i ja doprinio važnoj pobjedi.
Glavno da je izašla...
Pogledao je kasnije na ekranu kako je to izgledalo, nije uopće bilo jednostavno.
- Pokazali su mi tu obranu, stvarno je bila jaka lopta, odnijela mi je ruku. Ali, nema veze, glavno da je izašla.
Kako se golman osjeća kad odbije takvu loptu, a onda vidi igrača samog na gol-crti. Ono, obranio si, a na kraju lopta završava u mreži...
- Ispada da je čovjek promašio s metra. Kakav je osjećaj? Tako je i bilo i protiv Osijeka, ona obrana u zadnjoj minuti, otišla je malo sa strane, mislio sam: “Pa neće valjda sad...” Nije ušla i super.
Vratimo se Krasnodaru, velika je to pobjeda, a opet, dojam je da je Dinamo mogao još bolje proći. Je li tako izgledalo i na terenu?
- Pa jesmo, mogli smo i bolje proći, ali ovo je odličan rezultat i ne treba gledati pobjedi u zube. No, imamo još drugo poluvrijeme, moramo ovako nastaviti da to prođemo.
Posebno je Dinamo odigrao napadački dobro, predvođen Brunom Petkovićem. Kako njegov učinak izgleda s drugog gola?
- Odigrali smo dobru utakmicu, naprijed smo bili vrhunski, a Bruno je odigrao jednu od najboljih partija u Dinamu. Svi skupa smo se trudili, dali sve od sebe, ispalo je dobro.
Livaković vjeruje u Brunu Petkovića, protiv Osijeka je s gola vikao prema klupi: “Nemojte njega mijenjati!”
- Vjerujem u njega, naravno. Od prvog dana u Dinamu pokazao je da je odličan igrač, kad on ovako igra, mi moramo samo odraditi svoj dio posla najbolje što znamo, pustiti njemu sve ostalo. Ali, mi smo momčad, svi dajemo maksimum zajedno, zato i imamo takve rezultate.
Kakav je osjećaj igrati pred gledateljima na tribinama? Tko bi rekao da ćemo ikad postaviti to pitanje, no doista su navijači na stadionu, kao sad u Krasnodaru, raritetan slučaj?
- Baš smo pričali na putu kući kako je lijepo igrati pred publikom. Mnogo više daješ na terenu, puno si koncentriraniji. Lijep je osjećaj, zadnji put smo to osjetili protiv CSKA-a isto u Rusiji. Baš je drugačije.
Moramo po gol
Kakav uzvrat možemo očekivati? Hoće li Krasnodar nešto mijenjati u svojoj igri, hoće li Dinamo drugačije pristupiti kad ima vodstvo i prednost iz prve utakmice?
- Oni će sigurno morati više napadati i tako će nam se otvarati prilika da im zabijemo gol. Moramo ići po gol, ne smijemo igrati tako da stojimo iza i čuvamo rezultat, moramo igrati isto kao i u Krasnodaru - zaključio je Livaković.
Sad je zdrav i spreman, neupitan za uzvrat, dakle, bit će jak Dinamov adut i u Maksimiru. Tamo će sigurno isto trebati poneka dobra obrana, Krasnodar je momčad koju je teško izbaciti bez učinka vratara.