1. Ispitivanje imovinsko-pravnih, dakle vlasničkih, pretpostavki za realizaciju namjeravanog projekta - rok 30. 10. 2019.
2. Ispitivanje prostorno-planskih pretpostavki - rok 31. 12. 2109.
3. Ispitivanje izvedbenih pretpostavki, komunalne infrastrukture (plinovod, plinske redukcijske stanice, telekomunikacijska kanalizacija, vodoopskrbni cjevovodi i kanalski kolektori, radijski koridori koji su u funkciji kontrole zračne plovidbe...), prometa (dostupnost javnog prometa, tramvaj, željeznica, autobus, pješačka komunikacija, parkirališta, biciklističke staze), vegetacije, geotehničkog sastava terena i podzemnih voda, uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora, mjera očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti te nepokretnih kulturnih dobara - rok 31. 3. 2020.
4. Izrada Programa za provedbu javnog natječaja za idejno-urbanističko arhitektonsko rješenje namjeravanih ulaganja na lokalitetu, kojim Programom se budućem izrađivaču urbanističko-arhitektonskog rješenja daju tzv. Programske smjernice - rok 30. 6. 2020.
5. Objava javnog natječaja i odabir izrađivača idejno urbanističko-arhitektonskog rješenja čime treba definirati prostorne trgove, građevne pravce, smještaj građevina na parcelama, odnosno udaljenosti od okolnih međa, visinu građevina, izgrađenost građevnih čestica, prometna rješenja i postotak prirodnog terena te vanjske sadržaje u funkciji centra. Sastavni dio rješenja treba biti i kvalitetno hortikulturno rješenje kojim je potrebno obuhvatiti sve neizgrađene površine - rok 31. 12. 2020.
6. Izrada troškovnika - rok 31. 1. 2021.
7. Nositeljima javne vlasti predložit će se model javno-privatnog partnerstva koji pretpostavlja partnerstvo u projektu, kako jedinica lokalne uprave i samouprave (Grada Velika Gorica i Zagrebačke županije) tako i Republike Hrvatske. Naime, s obzirom na to da će namjeravano ulaganje nesporno imati status investicije od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku, a istovremeno će jedinicama lokalne uprave i samouprave, isto tako i Republici Hrvatskoj omogućiti ostvarivanje niza ekonomskih i neekonomskih benefita, moguće je da investitor ostvari niz zakonskih ulagačkih pogodnosti, poput npr. dobivanja zemljišta bez naknade, “oprosta” plaćanja komunalnog i ostalih doprinosa... Nakon izrade idejnih projekata i troškovnika ispitat će se ekonomske pretpostavke i izraditi predstudije isplativosti, konkretnije, izraditi nacrt financiranja investicije po tekućim cijenama, po dinamici i izvorima financiranja, potom projekcija prihoda i troškova poslovanja nakon stavljanja investicije u funkciju. Isto tako izradit će se izračun najvišeg iznosa sufinanciranja, izračun financijske neto sadašnje vrijednosti projekta, izračun relativne neto sadašnje vrijednosti kao i izračun razdoblja povrata investicijskih troškova. Izvršit će se i vrednovanje drugih troškova i koristi projekta (ex ante) u tzv. ekonomskoj dobi projekta, konkretno pomoću statične metode ekonomske uspješnosti projekta izvršiti će se izračun rentabilnosti i razdoblja povrata investicije, dok će se korištenjem dinamične metode ekonomske uspješnosti projekta izvršiti izračun interne stope donosnosti, kao i izračun ekonomske neto sadašnje vrijednosti i relativne neto sadašnje vrijednosti projekta. Na kraju, izradit će se analiza osjetljivosti i rizika projekta - rok 31. 3. 2021.
8. Izradit će se glavni urbanističko-arhitektonski projekti, izvedbeni projekti, izvedbeni troškovnici i konačne studije isplativosti - rok 31. 12. 2021.
9. Raspisat će se javni natječaj za odabir izvođača građevinsko-obrtničkih radova - rok 31. 1. 2022.
10. Izbor izvođača i zaključivanje ugovora o građenju, ugovora o nadzoru i ostalih ugovora - rok 28. 2. 2022.
11. Gradnja, građevinski radovi - rok 31. 7. 2023.
12. Primopredaja radova, tehnički pregled i probni rad - rok 31. 9. 2023.
13. Početak korištenja objekta - rok 15. 10. 2023.
Svi navedeni rokovi pretpostavljaju da se neće pojavljivati posebni problemi u odnosu na imovinsko-pravnu i prostorno-plansku komponentu projekta!
AKO GA 'PRESELI' UEFA I DINAMO BI MOGAO IGRATI U VELIKOJ GORICI
Naoko daleki rok za početak gradnje stadiona, kampa i Akademije pokazuje oprez Kineza i Hrvata svjesnih da u našoj zemlji papirologija najduže traje. I iskustvo Ivana Heraka, koji je radio na infrastrukturnim projektima, ali i odaje dojam, iako je odabrana Velika Gorica, i premda se načelno radi o jako dobroj lokaciji, nije još kasno za grad Zagreb i Dinamo da se probude, otrijezne, odbace parcijalne interese i konačno pobrinu da u prijestolnici imamo reprezentativan stadion. U više navrata Herak je rekao “Kad bismo znali da će se u Zagrebu graditi stadion, ne bismo išli s tim projektom u Velikoj Gorici, ali mi smo uvjereni da u Zagrebu od stadiona neće biti ništa, nevezano za razne najave“.
Prva ideja Kineza bila je da projekt pokrenu u Zagrebu, međutim nisu dobili odgovarajuću lokaciju. Koju im je ponudila Velika Gorica. Što doista vrijedi u Zagrebu na razini vrhunskog nogometa? Dinamo. Na takvom stadion mora igrati Dinamo jer tko će drugi? Sve ostalo nema previše smisla. Čak i ako bi Kinezi našli način da ga pune.
Zar se ne bi Kinezi kao investitori, grad Zagreb i Dinamo mogli sjesti i dogovoriti da se taj prekrasan objekt podigne u Maksimiru, nakon što se sruši aktualno ruglo, a Akademija nikne na Sveticama, koje su zapuštene. Ne bi li to bilo savršeno za sve kojima je cilj da stadion bude izgrađen, a ne tko će ga graditi? I omastiti brk. Projekt Kineza ne daje previše prostora da netko drugi na njemu financijski profitira, oni su najekonomičniji i mnogi će kazati da je u tome glavni problem.
Cijeli super moderan stadion napravili bi za tek nešto više nego što je u veljači plasirano kao ideja Grada da uloži 280 milijuna kuna u krov na ovaj ruševan Maksimir. Pa koliko bi onda po takvom cjeniku došla kompletna nova arena ranga ove koju je projektirao Mirsad Mustedanagić za Veliku Goricu, gdje su postavljeni gabariti troškovnika od 52,5 do 105,0 milijuna eura? Je li to 200 milijuna eura? 300 milijuna eura? Ili još više?
Bude li Dinamo inzsitirao da će mu Grad Zagreb napraviti stadion, na što neuspješno “igra” već dvadesetak godina, lako bi mogao dočekati da mu UEFA zabrani nastup na Maksimiru, a Kinezi podignu velebno zadnje u Velikoj Gorici. I tada će, htio ne htio, morati igrati u Velikoj Gorici.
Zato bi trebalo raščistiti i presjeći - hoće li grad ili eventualno država napraviti stadion u Zagrebu, s kojim i čijim novcem će to učiniti, ako neće da prestanu lažne priče i da svi zajedno naprave posao s Kinezima, bilo to u Velikoj Gorici ili Maksimiru. Ako su oni doista voljni investirati, kao što veće duže vrijeme tvrde. Miss Yu ne gubi vrijeme i ona je tu....