Docent Mislav Stepinac bio je dio tima s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su nakon potresa obavili brzi pregled stadiona.
- Stadion je u lošem stanju bio i već prije samog potresa. Od značajnijih oštećenja koja smo uočili inicijalnim pregledom, većina ih je na istočnoj tribini. Uočene su pukotine na poprečnim gredama koje spajaju glavni nosivi sustav tribine, pomaci krakova stuba u odnosu na konstrukciju tribine, odlamanje zaštitnog sloja betona do glavne armature. Problematična su i oštećenja kratkih konzola koje služe kao oslonci glavnih metalnih stuba koje vode na tribine. Moguće je da su neka od tih oštećenja, u vidu tankih pukotina, postojala i ranije, ali je sada došlo do povećanja tih oštećenja. Sami stadion projektiran je na veća opterećenja od ovog potresa, ali zbog degradacije karakteristika materijala, korozije čeličnih dijelova i sličnog, čak i potresi manjeg intenziteta mogu napraviti veliku štetu. Tim koji je sudjelovao u pregledu dodijelio je “žutu” naljepnicu, tj. objekt je privremeno neuporabljiv i potreban je detaljni pregled - rekao nam je Mislav Stepinac.
Bi li se u Maksimiru moglo igrati uz prisustvo publike?
- U svakom slučaju, prije puštanja stadiona u funkciju potrebno je radi sigurnosti gledatelja napraviti detaljnu analizu konstrukcije cijelog stadiona. Radi se o konstrukciji koja prima veliki broj ljudi, trpi i dinamička opterećenja te se ne smije dovoditi u pitanje sigurnost posjetitelja. Posebnu pozornost treba obratiti na glavnu nosivu konstrukciju istočne tribine, metalne stupove i stubišta. Na sjevernoj tribini treba detaljno pregledati fasadu sa strane Maksimirske ceste kako ne bi došlo do otpadanja staklenih ploča ili ploča s vrha tribine. Iako konstrukcija nema mnogo novih vidljivih oštećenja, detaljan pregled treba napraviti i za stari dio zapadne tribine. Južna tribina nije pretrpjela vidljiva oštećenja. Odgovor na vaše pitanje vrlo je teško donijeti nakon inicijalnog pregleda, tj. teško je u ovom trenutku reći što su sve oštećenja od samog potresa, što je već bilo od ranije, a konačno stanje znat će se nakon detaljnog pregleda. Sjeverna i južna tribina ne bi trebale biti opasne, ali opet kažem, radi se o kompleksnom poslu i o ozbiljnim posljedicama koje se mogu dogoditi prilikom krive procjene stanja samog stadiona - rekao je docent Stepinac.
Kad će stručnjaci krenuti u detaljan izvid, koliko će pregled trajati i tko će ga voditi, zasad se ne zna, jer čeka se prvo Zakon o obnovi Zagreba... Sigurno još koji mjesec nećemo znati konkretne podatke. No, istočna tribina, jedan od simbola stadiona po svemu sudeći neće tako brzo biti u funkciji. A što će biti s ostatkom stadiona, hoće li biti još žutih oznaka? Jasno je, najbolje rješenje bilo bi rušenje i izgradnja novog stadiona, ali to je već druga tema...
Prvu utakmicu na Maksimiru igrao Građanski, a Dinamo je na njemu od 1948. godine
Prve utakmice na novom stadionu, na lokaciji koju je nadbiskup dr. Antun Bauer predao u zakup tadašnjem HAŠK-u, igrale su se 5. svibnja 1912. Čast službenog otvaranja pripalo je, dakako, HAŠK-u koji je ugostio mađarski BAK. Međutim, u predigri tog susreta, igrali su Građanski I i Građanski II. Bio je Građanski tada u Zagrebu novi klub, star tek godinu dana, tek trebao postati konkurent HAŠK-u, ali, evo, odigrao je prvu utakmicu na novom stadionu. Građanski je do otvaranja svog igrališta u Koturaškoj znao pokatkad igrati i u Maksimiru, a od preseljenja u Koturašku tamo je i ostao do kraja Drugog svjetskog rata. I Dinamo je, nakon rata, tek 1948. došao u Maksimir te na svoju inicijativu započeo i obnovu igrališta. Sagradio je manju betonsku tribinu na zapadu, a oko ostalih dijelova postavio nasipe za gledatelje. Gradnja stadionskog kompleksa počela je 1953., sjeverna tribina podignuta je 1955., istočna 1961., a južna je dovršena 1969. Službeni rekord Maksimira i dalje je utakmica Zagreba i Osijeka u kvalifikacijama za ulazak u prvu jugoslavensku ligu 1973., kad je na stadionu bilo 64.148 gledatelja. Međutim, svjedoci vremena više su puta pričali kako je Maksimir barem dvaput bio puniji nego tada, 1969. u utakmici protiv Peleova Santosa te 1975. protiv Crvene zvezde kad su počele pucati i ograde na tribinama. Dakako, slične su brojke bile i u šampionskoj 1982., pogotovo na zadnjoj utakmici protiv Budućnosti.
Podsjetimo, Maksimir se počeo obnavljati 1998., srušena su stajanja na Istoku i Jugu, napravljena nova sjeverna tribina, srušen krov iznad Zapada da bi se napravio novi, maknuta je atletska staza... Međutim, stadion do danas nije dovršen, kažu neki, i više od 100 milijuna eura potrošeno je na obnovu, a 2011. Dinamo je sam odlučio dovesti barem donekle stadion u red. Nove svlačionice, dotjerane tribine, tunel koji vodi do terena, novi, grijani travnjak, hotel za igrače kod južne tribine, VIP lože, tereni s umjetnom travom... No, sve to nije dovoljno da bi stadion bio komforan i moderan i potpuno siguran, na konačno rješenje ćemo još pričekati.