Svi punoljetni članovi s najmanje jednom godinom članskog staža u plavoj knjižici imaju pravo na demokratskim izborima birati tijela kluba, stoji u nacrtu novog Dinamova Statuta koji predviđa značajan liberalni iskorak kluba koji je još do jučer bio ustrojen kao OPG s velikim, autoritarnim japom na čelu. Ako znamo da je Dinamo proljetos tijekom one žestoke borbe za vlast dobacio do brojke od 30-ak tisuća članova, u perspektivi govorimo o ozbiljnim izborima.
Nakon gotovo tri mjeseca usuglašavanja i peglanja detalja, radna skupina za Statut, pod vodstvom dr. Vladimira Gašparovića, u četvrtak je završila nacrt novog klupskog Ustava i poslala ga na pregled predsjedniku Mirku Barišiću i njegovu Savjetničkom tijelu. Od njih se očekuje da blagoslove novi temeljni akt i proslijede ga na usvajanje Skupštini. Taj se parlament, istini za volju, na svojoj posljednjoj sjednici u ožujku raspao kao bugarska skupština, i još nismo doznali kada će nastaviti zasjedanje (sjednica mora biti zaključena do kraja godine), ali to je već neka druga priča. Ovdje se bavimo Statutom.
U Skupštini 20 članova manje
Dakle, kakve sve reforme predviđa taj akt u kojem je radna skupina od pametnijih i iskusnijih (španjolski socios model, njemački Regel 50+1 itd.) prepisala određena rješenja, vodeći računa i o nekim našim specifičnostima? Za početak, dogovoreno je da će se Skupština ubuduće birati prema formuli 28+28+3+1: u prijevodu 28 članova predložit će predsjednik kluba, sljedećih 28 bit će izabrano s liste koja pobijedi na demokratskim izborima (može se pretpostaviti da će ona reflektirati volju "Boysa"), tri mjesta rezervirana su za predstavnike sponzora, a ono posljednje za predstavnika Grada Zagreba. Umjesto dosadašnjih 80, Skupština će brojati 60 članova.
Ta dva bloka od po 28 članova zasad teško pronalaze zajedničku frekvenciju. Na nekoj većoj šahovskoj ploči, priču i dalje kontrolira strana Mirka Barišića jer može računati na glasove sponzora, ali kako se kapitalno važne odluke u budućnosti ne bi donosile tijesnim preglasavanjem, Statut predviđa pravilo kvalificirane većine.
Pojavi li se, recimo, na obzoru kakav magnat zainteresiran za privatizaciju Dinama, morat će dobiti podršku dvije trećine upisanih članova. Bez njihove podrške, ne dolaze u obzir niti promjene imena, grba, klupske adrese itd. Statut predviđa da će Dinamo ubuduće imati i potpredsjednika; cinik bi mogao primijetiti, zato što je Mirko Barišić zakoračio u jesen karijere. Predsjednikov mandat istječe u ožujku sljedeće godine, a on zasad ne otkriva karte, hoće li zatražiti još jedan ili možda predložiti predsjednika.
Na kaljenje u Sesvete
U svakom slučaju, Dinamo vapi za akcijom, jer su već otprije iz igre izbačeni Izvršni odbor i Nadzorni odbor, kojima su istekli mandati. Ne dobije li prekinuta Skupština rasplet do jeseni, govorit ćemo o institucionalnoj krizi kluba koji sada de facto ima samo četveročlanu upravu i predsjednika.
Ta se uprava još uvijek upoznaje i oklijeva kada treba povući hrabrije poteze na tržištu. U ulozi novog frontmana Dario Šimić sportsku je strategiju zasad brusio u omladinskoj školi, u koju je uveo cijelu postavu novih trenera, na čelu sa šefom Markom Marićem. U sljedećem poglavlju počeo je šišati nabujali i preskupi roster. Neke je igrače, poput Marija Ćužea, nakon previše posudbi prodao (otišao u Zrinjski za odštetu od 150 tisuća eura), neke mlađe, poput Mateja Šakote, transferirao za sitniš (u Slaven Belupo), uz uglavljenu "buy back" klauzulu u ugovoru.
Budući da ne može sve razvojne igrače ispratiti u takvim i sličnim aranžmanima, Šimić paralelno traži i partnerski klub u kojem bi mladi igrači skupljali minute i napredovali, kao što su to svojedobno činili u Lokomotivi. Prema našim informacijama, taj bi ranžirni kolodvor, umjesto na Kajzerici, ubuduće trebao biti u Sesvetama...