Prošla godina bila je za Mislava Oršića (29) jedna od onih koja se pamti. Završio ju je s 25 klupskih pogodaka, s Markom Livajom podijelio je hrvatsku “zlatnu kopačku”. Nijedan hrvatski igrač, koji je cijelu godinu proveo u nekom prvoligaškom klubu bilo gdje na svijetu, nije bio efikasniji od njih dvojice. Nadodao je Orša još jedan pogodak u dresu reprezentacije, tako da je zbroj njegovih pogodaka na koncu - 26.
"Bila je dobra godina... I za Dinamo i za mene. Moram biti zadovoljan sa svime i probati to ponoviti ako je ikako moguće", kaže nam Oršić dok sjedimo u rovinjskom hotelu Lone.
Spursi se neće ponoviti
S tih 26 pogodaka izjednačio je do tada onu rekordnu 2019. godinu kad je također isti broj puta rasparao suparničke mreže. Može li ih usporediti, koju bi ipak smatrao uspješnijom?
"Teško mi je to sad idealno usporediti... Ali ako baš inzistirate, onda bih ovu 2021. godinu izabrao kao najbolju. Jer bila je uspješnija kad se radi o Europi, izbacili smo Tottenham, igrali četvrtfinale Europske lige, pa onda opet ulovili europsko proljeće ove sezone, uzeli smo duplu krunu. Na sva tri fronta smo odradili ono što smo htjeli."
Ove polusezone ste zabili 9 pogodaka, 5 u HNL-u, 3 u Europi, 1 u kupu. Premalo? Ili dovoljno?
"To je zapravo jedna zanimljiva priča. Nekako svi misle da je iza mene loša polusezona. Vidim kako se to na neki način provlači kroz medije, u javnosti. Ali i moj je osjećaj da baš nisam igrao najbolje u nekim utakmicama. Jednostavno se nisam dobro osjećao, ne znam iz kojeg razloga. Nije to neka tajna... Ali kad pogledam statistiku i tih devet postignutih pogodaka, izgleda mi čisto O.K. Želim sad iskoristiti ove pripreme, maksimalno se spremiti kako bih od početka proljeća skupa s momčadi krenuo maksimalno. Da nam ne treba onih nekoliko utakmica za zagrijavanje. Od starta želimo biti spremni i pravi."
Prošlu godinu je za vas obilježio - Tottenham. Izbacili ste momčad Josea Mourinha, zabili hat-trick. Bila je to vaša utakmica života. Može li se to ikad više ponoviti? Ili se to ipak događa jednom u životu?
"Ne znam može li se to ikad više ponoviti u mojoj nogometnoj karijeri. Takve utakmice događaju se samo jednom u životu. Baš da zabijem takva tri pogotka, da se s 3:0 izbaci iz Europe takva ili slična momčad kakva je Tottenham. Definitivno je ta utakmica moja najveća uspomena u karijeri. Svašta mi se još može dogoditi, ali ovakva utakmica? Iskreno, ne vjerujem..."
Pa, dobro, možda protiv Seville nešto zabijete?
"Bilo bi dobro barem jedan. Kao protiv West Hama, daj Bože. Nego, nekako mi je još daleko ta Sevilla. Nisam baš previše niti razmišljao o tome. Niti sam ulovio neku utakmicu Seville, nisam ih nešto gledao. Ne znam puno o njima, osim onog standardnog i klasičnog, da se radi o sjajnoj momčadi. Ali kad već spominjemo te utakmice, mi primarno moramo misliti na sebe. U proteklih nekoliko godina smo pokazali da možemo u Europi igrati na vrhunskoj razini. Nadam se da ćemo kad igramo sa Sevillom biti svi zdravi, maksimalno spremni. Kad smo takvi, onda možemo parirati i najjačima. Možda ulovimo neki lošiji dan Španjolaca, a nama krene. Onda možda možemo iznenaditi kao protiv Tottenhama. Nikad se ne zna."
U suprotne rašlje
Što očekujete od ove 2022. godine? Možete li oboriti svoj rekord od 26 pogodaka u godini dana?
"Ne znam... Bit će teško, treba zabiti 27 pogodaka. Ali potrudit ću se, pa ćemo vidjeti. Čujemo se na kraju godine, pa ćemo podvući crtu."
Kod Željka Kopića igrate u formaciji 3-5-2. Petković i vi ste dvije špice. Odgovara li vam takva taktička formacija?
"Prije dvije godine kod trenera Nenada Bjelice u Ligi prvaka smo igrali u toj formaciji. I u HNL-u nekoliko puta. Isto sam igrao tu “drugu špicu”. Tako da mi ta pozicija nije toliko strana. Mislim da ću se dobro snalaziti. Već sam nekoliko puta odigrao na toj poziciji i lakše mi je uloviti te neke drukčije kretnje. Kompletnoj momčadi je sad to malo novo, tako da će nam ove pripreme dobro doći da se uštimamo."
Dobro, koja je krucijalna razlika za vas kad igrate na krilnoj poziciji i na ovoj sadašnjoj poziciji polušpice?
"Kad sam na krilu, vezan sam uz liniju. Čekam da se situacija tako odvije kako bih dobio loptu “jedan na jedan”. Onda probam nešto kreirati. Ovako sam više ponekad leđima okrenut golu, mogu više puta tražiti dubinu, bliže sam suparničkom golu nego kad sam igrao krilo. Jer nekad sam se spuštao otraga, pa sam bio daleko od gola. Ponekad nisam stizao u završnicu. Nadam se da će sad, kad sam bliže golu, biti lakše. Samo se još moram naviknuti na to da što više ulazim u šesnaesterac i budem opasniji."
Hoće li vam ipak nedostajati onaj prodor po boku, pa onda dribling koji ostavlja desnici udarac koji gađa suprotne rašlje? Po tome ste najpoznatiji.
"Pa, iskreno, sad na treninzima me povuče prema liniji, ali mi trener Kopić govori da moram biti više fokusiran prema sredini, bliže šesnaestercu."
Nego, koliko ste uvježbavali taj vaš senzacionalni udarac iskosa s kojim ste zabili mnoštvo važnih, a u isto vrijeme i spektakularnih pogodaka? Čak je i Mourinho nakon maksimirske utakmice kazao “pa znali smo sve, čovjek je tako zabio već masu golova”...
"Ne bih rekao da sam taj udarac nešto posebno uvježbavao. Jednostavno sam uvijek volio pucati u suprotne rašlje. Pa mi je tako ostalo."
Koji biste vaš pogodak u suprotne rašlje kategorizirali kao najljepši u karijeri?
"Onaj protiv West Hama u Londonu. Nisam nikad zabio ljepši! Baš je lopta imala posebnu putanju. A onaj zvuk kad je ušla... Onaj mikrofon koji je stajao iza gola dao je poseban zvučni efekt."
Koliko Dinamo mora biti bolji na proljeće nego jesenas da bi osvojio titulu prvaka?
"Vraćam se na ono što sam prije kazao. Svi misle da smo imali lošu polusezonu, da smo loše igrali, da je sve katastrofa... Znamo i mi da smo malo lošije igrali. Ali prezimili smo u Europi, a i na koncu završili prvi na ljestvici na koncu jeseni. Jedini kiks smo imali ispadanjem iz kupa. Ali događalo se i prije, nismo 2018. godine osvojili kup, niti godinu kasnije..."
Svakog prijelaznog roka špekuliralo se da ćete napraviti neki izlazni transfer. Ovog toga nema... Zašto ste na kraju uvijek ostali u plavom domu?
"Nema ništa, ostajem u Dinamu!"
Katar je još daleko
Jesu li problem vaše godine, već ste ih napunili 29?
"Što ja znam... Da, možda klubovi radije kupuju mlađe igrače koje kasnije mogu preprodati. Što da radim? Nego, želja za odlaskom me držala prije dvije godine. Sad više uopće ne razmišljam o tome. Razmišljam samo o tome da u ovoj godini uzmemo naslov i da probamo napraviti senzaciju, izbaciti Sevillu! Što se tiče reprezentacije, Katar je još jako daleko."
