A što ako je Mišićev potez bio kapetanski? Tri dana nakon utakmice s Rijekom, dok momčad zagrijava motore za meč sa Celtom, sekcija starijih Dinamovih navijača teško se miri s interpretacijom da je kapetan "plavih" otišao predaleko kada je u subotu dužinom maksimirskog travnjaka naslagao "metar" riječkih nogometaša. Njima je Mišićevu akciju lakše zapakirati u popularni "a što ako uspijemo?" slogan s kraja prošle sezone.

"Kaj je trebao mirno gledati kako ga za vrat lovi stranac koji je u Hrvatsku stigao prije tri mjeseca?", retoričkim pitanjem gradi kapetanovu obranu navijač sa stogodišnjim stažem na zapadnoj maksimirskoj tribini. "Mišiću bih dao kapetansku traku na sljedećih deset godina, jer tako se brani čast momčadi i domaćeg terena..."

Je li Mišićev potez pozitivan?

Dok se "plavi" narod polarizira - one staloženije hvata blaga jeza od kapetanova nasilničkog ponašanja, a oni ponosniji hvale dobru staru šamar-pedagogiju iz vremena naših očeva - negdje u sjeni ostaje tinjajući problem. Dinamo se već izvjesno vrijeme ne uspijeva pokrenuti s mrtve točke.

Neovisno o tome crta li Mario Kovačević sa suradnicima stručne strateške elaborate ili samo Josip Mišić u očaju ulijeće pod rotirkama kako bi okrenuo utakmicu naglavce, Dinamo, kada podvučete crtu, uglavnom izgleda kao rezignirana momčad. Prema prezimenima vrlo zanimljiv roster, a na terenu slaba energija, nejasna fizionomija, upitna kohezija. U predvečerje sljedeće prvenstvene utakmice s Istrom 1961 uvjerljivije od "plavih" djeluje Hajduk, a u izdanju iz subotnjeg meča, bolje izgleda čak i Rijeka.

DAMIR KRAJAC Cropix

Ipak, dobra vijest za načetog Dinamovog trenera uoči četvrtka kaže da je Europa nešto drugo. Dvoboje u međunarodnoj konkurenciji igrači doživljavaju kao poseban izazov: ovdje se utvrđuju pozicije za ulazak u nacionalnu momčad i, osim toga, ovdje se lakše svidjeti agentima koji će vas sutra dovesti do bogatijeg kupca iz "liga petice" ili arapskog svijeta. A na nekoj elementarnoj nogometnoj razini, ovdje igrač lišen rezultatskog imperativa jednostavno nastupa slobodnije.

Ako Dinamo izgubi od Celte...

Europska liga, baš kao i Liga prvaka prošle godine, dinamovcima nudi ugodnije okruženje i poticajniju platformu za nešto veliko poput pobjeda protiv Fenerbahçea ili Maccabija ove jeseni (oba puta 3:1), a ponekad i za nešto izvanserijsko, poput pobjeda protiv Tottenhama, Chelseaja ili Milana posljednjih sezona.

Drugim riječima, na Europu bi ovih dana u Maksimiru trebali gledati kao na priliku da se otarase grča i na teren vrate radost igre. Nitko u navijačkom svijetu neće "plavima" zamjeriti ako protiv Celte remiziraju ili čak izgube, pod uvjetom da za 90 minuta pronađu onaj "mojo" s početka sezone. To u prijevodu znači da taštine treba zaboraviti u svlačionici i na terenu odigrati kao momčad, organizirano i kompetentno, pa će takva koncepcija u prvi plan već lansirati i nekog posebno raspoloženog igrača.

Dion Drena Beljo bio je ljetos programiran za takvog igrača. Nije tajna da ga je Zvonimir Boban privolio na povratak u SHNL upravo argumentom "bit ćeš plavi devet, čeka te privilegij da s brojem Dražana Jerkovića, Slavena Zambate, Cice Kranjčara, Marka Viduke, Eduarda i Brune Petkovića nastaviš ispisivati poglavlja neke buduće povijesti".

Dinamo primio gol u zadnjih osam utakmica

U nekim utakmicama - onaj Rambo nastup na Rujevici ili dva gola protiv Fenera - Beljo je demonstrirao da posjeduje klasu. Zasad nedostaje konzistentnost, možda i zato što je Kovačević previše brižno napadaču dozirao minutažu.

U kalkulacijama oko taktike i izgleda momčadi za Celtu isplivalo je da bi i Beljo i Sandro Kulenović mogli meč početi s klupe, dok bi poziciju centralnog napadača okupirao Monsef Bakrar. Koliko je to racionalna odluka, presudit će Kovačević, ali iz kroničarskog kuta baš i ne izgleda obećavajuće. Trenerova je obveza razigrati talentiranog centarfora, jer bi ga prečestim odmrzavanjem i vraćanjem u "duboko" mogao izgubiti na duže vrijeme.

U paketu s razigravanjem napadačkih potencijala ide i priča o cementiranju obrane koja je posljednju utakmicu bez primljenog pogotka odigrala na Poljudu 20. rujna (2:0). U sljedećih osam nastupa obrana je primila devet golova...