Opći izbori nisu opcija koja bi zanimala vladajuće, više upućenih sugovornika za Jutarnji detektira točku podjele u novoj maksimirskoj vladi Mirka Barišića.
Iz škrtih službenih najava prve ozbiljne sjednice Izvršnog odbora u ovom sazivu (ponedjeljak, 18 sati) moguće je bilo saznati tek da će 87-godišnji predsjednik (u nedjelju proslavio rođendan) sa suradnicima pretresati prijedlog Statuta, čije je paragrafe prethodno mjesecima češljala posebna radna skupina na čelu s dr. Vladimirom Gašparovićem. Nakon desetak sastanaka skupine još uvijek je, dakle, ostalo prostora za "promjene i dopune Statuta". Na kojem točno planu? Naši izvori vjeruju da se iza ove egide krije želja za dodatnim ograničavanjem utjecaja članova (čitaj: navijača).
Romantičari s tribine
Objavom dokumenta na svojim stranicama BBB-i su još početkom rujna u javnu raspravu pustili nacrt klupskog Ustava, u onom obliku koji su spremni potpisati. Taj akt u članku 18. kaže da članovi kluba imaju pravo birati i biti birani u tijela kluba, dok u članku 27. ide korak dalje i objašnjava kako bi trebala izgledati škola demokracije na Dinamov način.
Skupštinu od 60 članova, piše u nacrtu, biraju svi članovi na općim izborima, a lista s najviše osvojenih glasova u cijelosti ostvaruje pravo imenovati 28 članova Skupštine. Sljedećih 28 članova imenovao bi Izvršni odbor iz redova prijavljenih kandidata tajnim glasovanjem. Još trojica stigla bi iz sponzorskih redova, dok bi onog posljednjeg u Skupštinu poslao gradonačelnik.
Zakotrljavši lavinu novih učlanjenja uoči burne skupštine u ožujku, kada su "mamićevci" demonstrativno napustili Sheraton, navijači su ostvarili pravo na sedmoricu skupštinskih zastupnika iz redova povjerenika, čime su praktično sačuvali Mirka Barišića na vlasti. U projekcijama romantičara s tribine ova je ad hoc koalicija nekoliko dana živjela kao filmski prizor iz Casablance, gotovo pa "početak jednog divnog prijateljstva", ali čim se razišao dim s poprišta bitke, postalo je jasno da se radilo o braku iz interesa, bez potencijala za razvoj neke čvrste zajedničke platforme.
Primjer iz Barcelone
Kada su nastavili skupštinu krajem rujna, suočeni s obvezom da se formiraju tijela vlasti, navijači su zatražili od Barišića četiri mjesta u novom Izvršnom te dva mjesta u Nadzornom odboru. Predsjednik im je listu želja prepilio na pola, dobili su dvojicu u IO-u te jednog u NO-u.
"Sve što su tražili, mi smo im dali. Nismo mogli biti kooperativniji", otkrivaju navijači.
U off the record razgovorima staro klupsko plemstvo požalit će se na nerazmjernu zastupljenost navijača u klupskim tijelima, ako bi zaista zaživjela formula 28+28+4. "U Barceloni, gdje 200 tisuća sociosa uplaćuje godišnju članarinu od 200 eura i samo kroz taj mehanizam uprihoduje klubu 40-ak milijuna eura, priča o nezaobilaznoj ulozi članstva u radu kluba ima svoju podlogu. Ali mi imamo 35 tisuća članova i prihod od članarina čini samo 1-2 posto Dinamova proračuna", argumentira jedan sugovornik iz IO-a zašto se protivi prodoru demokracije na velika maksimirska vrata.
Disidenti sve prate
Krajem prošlog tjedna, dok su dva tabora utvrđivala pozicije, kuloarima je prostrujala glasina da na prijedlogu "promjena i dopuna" najaktivnije radi Nikola Hanžel sa skupinom savjetnika. Karlovački poduzetnik i dugogodišnji klupski sponzor u kratkoj je izjavi potpisniku ovih redaka ipak opovrgnuo informaciju da kroji novu izbornu formulu za skupštinu.
U međuvremenu, rasplet priče iz prikrajka prate skupštinski disidenti, frakcija vezana za Damira Zorića koja se žalila Sportskoj inspekciji pokušavajući srušiti skupštinu upitnog kvoruma. "Naš spis je još uvijek u ladici, namjerno signiran nenadležnom službeniku da se dobije još koji mjesec vremena. Do ožujka, a možda i dalje...", uvjeravaju sugovornici iz ovih redova. Ožujak 2024. je, podsjetimo, mjesec kada istječe rok trajanja i skupštini i predsjednički mandat Mirka Barišića...